Krivo upotrebljavane riječi i pojmovi

[King Eric]

Popis linkova do postova u kojima su pojašnjene neke od najčešće krivo upotrebljavanih riječi ili pojmova:

• Dobrodošli ili dobro došli
• Imenice kći i kćer (hrvatski jezik)
• Izviniti se
• Jel’ ili je l’ u srpskom
• Jer i je l’
• Neodređene zamjenice u upitnoj rečenici (hrvatski jezik)
• Nijedan ili ni jedan
• Nikada "najbolji ikada"
• Prijedlog uz neodređenu zamjenicu s predmetcima ni- i i-
• Prijedlozi zbog i radi
• Prilozi van i vani
• Riječi ju i je
• Riječi sljedeći i slijedeći
• U vezi toga, u svezi toga ili u vezi s tim
• Veznici zato što i jer

Napomene: Pravila vrijede za srpski i hrvatski jezik, osim ako nije drukčije naznačeno. Popis će se dopunjavati prema potrebi. Prijedloge za dopunu slobodno iznesite u temi Mali pravopisni podsetnik.

[King Eric]

Hrvatski jezik

Riječ ju upotrebljava se samo da ne bi došlo do uzastopna pisanja riječi je u rečenici. Riječ ju ne može stajati sama u rečenici: ispred ili iza nje mora stajati riječ je, nije ili riječ koja završava na -je.

Mrzio ju je.

Volio sam ju.
Volio sam je.

Nije je volio.
Nije ju volio.

Srpski jezik

U srpskom jeziku dozvoljeno je pisanje riječi je uz riječ nije. Ostalo je kao i u hrvatskom.

Nije je voleo.
Nije ju voleo.

[King Eric]

Pravilo

Veznici zato što i jer uzročni su veznici. Oni su istoznačnice i stoga je nepravilno pisati skup zato jer.

Zašto? -Zato jer sam ja tako rekao!
Zašto? -Zato što sam ja tako rekao!
Zašto? -Jer sam ja tako rekao!

[King Eric]

Hrvatski jezik

Riječ sljedeći pridjev je koji označava idućeg na redu. Deklinira se.

Slijedeći tjedan emitira se epizoda moje najdraže serije.
Sljedeći tjedan emitira se epizoda moje najdraže serije.

Slijedećeg jutra probudio sam se sa strašnom glavoboljom.
Sljedećeg jutra probudio sam se sa strašnom glavoboljom.

Riječ slijedeći glagolski je prilog izveden iz glagola slijediti. Ne deklinira se.

Došao sam do kuće sljedeći makadamski put.
Došao sam do kuće slijedeći makadamski put.

[Ben Dover]

Srpski jezik

U svakodnevnom govoru često se čuje:

• Izvinuo sam mu se.
• Treba da mu se izvineš.
• Nije lako izvinuti se…

To je pogrešno. Pravilno je:

• Izvinio sam mu se.
• Treba da mu se izviniš.
• Nije lako izviniti se…

Do ove greške dolazi brkanjem glagola izviniti se (’zamoliti za oproštenje’) i izvinuti se (’saviti se, izviti se’). Problem postaje još komplikovaniji jer su određena lica ova dva glagola ista.

Posebno treba obratiti pažnju na 3. lice množine:

Oni su hteli da se izvine. (= oni su hteli da zamole za oproštaj)

Izvinuti se znači ’saviti se, izvrnuti se prema gore’: Kad sedim, uvek se izvinem. (izvineš, izvine; izvinemo, izvinete, izvinu)

Naročito obratiti pažnju na 3. lice množine: Oni su morali da se izvinu da bi bolje videli. (to jest, oni su morali da se saviju/izvrnu)

Hrvatski jezik

U hrvatskom jeziku ne postoji glagol izviniti.

Izvinjavam se.
Oprostite.
Ispričavam se.

[Ben Dover]

Nijedan pripada nizu svi, mnogo, većina, malo, nekoliko.

Ni jedan pripada nizu ni dva, ni tri, ni četiri itd.


Razlika je više pragmatička nego značenjska. U svakom slučaju, ako se može zameniti ni sa niti i da značenje ostane potpuno isto, onda se radi o spoju ni(ti) i jedan i pisaće se odvojeno.

[igniss]

Ovde su greške pre pravilo nego izuzetak. Gotovo da je nemoguće videti da neko piše odvojeno.

Pravilo:

Dobro došao, ako je reč o pozdravu.
Dobrodošao, ako je reč o pridevu ili prilogu.


Dobrodošao, dragi prijatelju!
Dobro došao, dragi prijatelju!

Ovakav primer je uvek dobro došao.
Ovakav primer je uvek dobrodošao.

Naravno, imenica glasi dobrodošlica: Poželeli smo im dobrodošlicu u naš grad.

[igniss]

Pod uticajem engleskog jezika u naše jezike je počela da se useljava konstrukcija najbolji ikada. Svakodnevno, prvenstveno u televizijskim reklamama, bivamo bombardovani ovom nakaznom sintagmom koja je bukvalni prevod engleske best ever. Ovo ne bi trebalo koristiti jer prilog ikada, u ovom slučaju, ne može da stoji bez trpnog glagolskog prideva.

Najbolji film ikada.
Najbolji film ikada snimljen.

Najlepši automobil ikada.
Najlepši automobil ikada napravljen.

Najbolja knjiga ikada.
Najbolja knjiga ikada napisana.

[King Eric]

Pravilo

Prijedlog zbog upotrebljava se za izražavanje uzroka.

Osuđen je radi ubojstva.
Osuđen je zbog ubojstva.

Prijedlog radi upotrebljava se za izražavanje namjere.

Idem u bolnicu zbog liječenja.
Idem u bolnicu radi liječenja.

[Ben Dover]

Pravilo

Jer je uzročni veznik.

Otišao sam jer mi se spavalo.

Zamenjiv je sa budući da, zato što (samo u srpskom i sa pošto).


Je li (je l’) je upitna konstrukcija.

Je li ono Marko?

(Samo u srpskom zamenjiva je sa da li: Da li je ono Marko?)


Jasno je da jer i je l’ ne treba mešati. Ako nekad niste sigurni koju reč upotrebiti, zamenite je nekom od gornjih, pa će vam biti jasnije šta je sa čim međusobno izmenjivo.

[Ben Dover]

U razgovornom jeziku (= nestandardnoj upotrebi) u srpskom jeziku pišemo jel’ spojeno, dok ako se radi o skraćenoj upitnoj konstrukciji je li, pišemo odvojeno je l’.

Najlakši način za određivanje kako treba napisati jeste prebaciti rečenicu u potvrdni oblik: ako u potvrdnom obliku ima je, pišemo odvojeno je l’: Je l’ ono Marko? < Ono je Marko.

Ako u potvrdnom obliku nema je, onda se radi o nestandardnoj upotrebi i pišemo spojeno jel’: Jel’ dolaziš? < Dolaziš, u kom slučaju je književno pisati Da li dolaziš? ili Dolaziš li?, ali se, naravno, ne morate slepo držati standardne upotrebe u prevodima, jer ni likovi na ekranu ne govore uvek pravilno. I jel’ svakako dolazi u obzir, samo treba voditi računa napisati to prema pravopisnoj konvenciji.

[King Eric]

Pravilo

Netko ili nešto može biti isključivo u vezi s nekime ili nečime, nebitno je radi li se o osobi ili objektu.

Mislio sam nešto poduzeti u vezi toga.
Mislio sam nešto poduzeti u svezi toga.
Mislio sam nešto poduzeti u vezi s tim.

[mijau]

Pogrešno je:

Je li me netko tražio?
Jesi li nekoga vidio?
Jesi li nešto našao?

Pravilno je:
Je li me tko tražio?
Jesi li koga vidio?
Jesi li što našao?

[mijau]

Pravilo

Kada se u rečenici neodređene zamjenice s predmetcima ni-, i- (ništa, nikoji, ikakav, išta) upotrijebe s prijedlogom, prijedlog rastavlja zamjenicu na tvorbenome šavu te se takva skupina piše rastavljeno.

Za ništa na svijetu ne bih to učinio.
Ni za što na svijetu ne bih to učinio.

U prijedložno-padežnome izrazu sastavljenome od prijedloga bez i neodređene zamjenice predmetak ni- treba zamijeniti predmetkom i-. Taj prijedlog ne rastavlja zamjenicu na tvorbenome šavu.

Ostali smo bez ničega.
Ostali smo bez ičega.

[King Eric]

Cilj ili smjer kretanja ili djelovanja označuje se prilogom van, a mjesto na kojemu se što nalazi prilogom vani.

Gdje si? -Vani.

Kamo ćeš? -Vani.
Kamo ćeš? -Van.

Otići ću vani.
Otići ću van.


Napomena za srpski jezik:

Pored ovih priloga, u srpskom se mogu u ovoj upotrebi naći i prilozi napolju i napolje:

Gde si? -Napolju.

Kuda ćeš? -Napolju.
Kuda ćeš? -Napolje.

[King Eric]

Nominativ imenice koja označava dijete ženskoga spola glasi kći. Akuzativ te imenice glasi kćer. Oblik kćerka ne postoji u standardnome jeziku.

Ovo je moja kćer.
Ovo je moja kćerka.
Ovo je moja kći.

Poljubio je svoju kći.
Poljubio je svoju kćerku.
Poljubio je svoju kćer.