1) Piše li se
na žalost ili
nažalost? Našao sam oprečne stavove o ovome.
2) Je li pored
može biti dozvoljeno i
možebiti? Za razliku od prethodne stavke, ovdje sam siguran da je
može biti ispravno i tako i pišem. Pitam da zadovoljim svoju radoznalost, jer u novijim knjigama često viđam i
možebiti.
3) Je li pored
talac pravilno reći i
taoc? Znam da je
prevodilac,
branilac,
slušalac... (a ne
prevodioc,
branioc,
slušaoc...), ali jedan tip mi reče da je navodno dozvoljeno i
taoc. Na osnovu prethodnih primjera sumnjam, ali znam da svako pravilo ima izuzetke.
4) Postoji li negdje sažeto objašnjenje o naglašavanju glasova ili slogova u riječima (tj. grafičkoj reprezentaciji istog)? Viđao sam znak 'kapa', jednostruku kvačicu (kao na slovu
ć) usmjerenu u oba smjera i ravnu liniju iznad slova, ali nisam siguran kad se šta upotrebljava (uzlazni i silazni naglasci i sl.). Recimo, viđao sam ovo:
programski kôd tog softvera... ili
i sâm sam se suočio s tim i pretpostavljam da je tako ispravno. Za druge znakove nisam siguran. Bajone, ako ti se ne da kucati, reci ime knjige/gramatike ili daj neki link.
5) Je li pravilno riječ
kao u skraćenom (uličnom, žargonskom) obliku pisati kao
k'o,
kô ili čak samo kao
ko? (viđao sam par puta po knjigama i posljednji primjer). Nas su u školi učili da se apostrof mora pisati (u suprotnom, to je znak nepismenosti), ali vidim da Klajn kaže da su izuzeci od tog pravila
ko (=kao),
došo (=došao) i
kazo (=kazao) i da se na njih može staviti "znak dužine" (nisam siguran, ali pretpostavljam da je to vodoravna crtica iznad slova), ali da je bolje staviti 'kapu', koju on naziva
genitivni znak ili
cirkumfleks. Dakle, pogrešno je pisati
k'o? (Do sada sam u svojim prevodima stalno pisao tako, ali ako ne valja - odustajem
).
6) Slično kao i u prethodnom slučaju, šta je sa psovkama? Je li prihvatljivo napisati
jebote ili mora
jeb'o te. (Čini mi se da je drugi oblik pravilniji, ali pošto stalno viđam
jebote, možda i griješim.)
Hvala za odgovore.