Mali pravopisni podsetnik

[igniss]

Sad je i meni palo na pamet.. Mnogi greše u korišćenju predloga zbog i radi.
Zbog se koristi kada hoćemo da navedemo uzrok, a radi kada želimo da govorimo o nameni.

Nisam došao zbog toga što mi je kasnio autobus. - Nisam došao radi toga što mi je kasnio autobus.

Otišao sam kod lekara radi lečenja. - Otišao sam kod lekara zbog lečenja.

Ili, rečenica koja najbolje opisuje smisao oba predloga.

Otišao sam kod lekara zbog bolesti radi lečenja.

[mijau]

Otišao sam kod lekara zbog bolesti radi lečenja.

S time da bi ispravnije bilo reći liječenja radi. Radi je postpozitivan prijedlog tj. stoji iza riječi na koju se odnosi.

P.S. Odlično si se sjetio naznačiti razliku između zbog i radi. 

[Doki]

Otišao sam kod lekara zbog bolesti radi lečenja.

To sam zapamtio još u školi, imali smo primjer sa zubarom (zbog zubobolje, radi liječenja).

[igniss]

S time da bi ispravnije bilo reći liječenja radi. Radi je postpozitivan prijedlog tj. stoji iza riječi na koju se odnosi.

Prilično sam siguran da u srpskom to nije bitno.

[mijau]

S time da bi ispravnije bilo reći liječenja radi. Radi je postpozitivan prijedlog tj. stoji iza riječi na koju se odnosi.

Prilično sam siguran da u srpskom to nije bitno.

Da, vidim da su i u hrvatskom to počeli zanemarivati (što je velika šteta), ali koliko mi se čini postpozitivnost toga prijedloga zajednička je flektivnim indoeuropskim jezicima.

[Unicorn]

A razjasnite mi ovo
pravilno je:
Je li tako?
A da li je pravlno
Jel' tako? ili Je l' tako?

[mijau]

A razjasnite mi ovo
pravilno je:
Je li tako?

Jedino je ovo pravilno.

A da li je pravlno
Jel' tako? ili Je l' tako?

Ovi su oblici karakteristični za razgovorni jezik i u pisanome bi ih trebalo izbjegavati.
Ako se već upotrebljavaju (iz nekog opravdanog razloga) grafija nije bitna. Može i spojeno, može i odvojeno.

[Цоа]

Ja stalno koristim jel. Tako mi je najlakše, a koliko se sećam, nije pogrešno. Ili jeste?

[igniss]

Moraš da koristiš apostrof.

[MilanRS]

Čekajte, pa ne može Jel', mora Je l'.
Rječca "LI" se uvijek piše odvojeno, nema veze da li je "LI" ili "L'".

[petko]

Ivan Klajn:
je li; skraćeno je l'; je l' da; je l' te?

[Цоа]

Jel = da li, jer = zato što, pošto vidim da je bilo zabune oko toga, a i mnogi pišu "jer ideš" umesto "jel ideš" ili "Jel' ideš".

[igniss]

Ivan Klajn:
je li; skraćeno je l'; je l' da; je l' te?

Pravopis srpskoga jezika:

je li (pitanje i uzrečica, razgovorno: jel', jelte, jelda)

[mijau]

Čekajte, pa ne može Jel', mora Je l'.

Zapravo je svejedno, jer bi i jedan i drugi oblik trebalo izbjegavati i pisati je li.
U zadnje vrijeme preferira se oblik je l', no koristi se i oblik jel'.
Bila jednom jedna manje-više popularna TV emisija naziva: Jel' me netko tražio?
U ispravnom obliku ova rečenica glasi: Je li me tko tražio?

[Wennen]

Znaci mijau, posto upravo sad prevodim jednu seriju, treba li da napisem "ti sve vreme provedes sa njim"?
posto mi deluje nekako cudno... Ja bih napisao "Ti svo vreme provedes sa njim"
ali procitao sam negde u tvojim postovima da ne postoji oblik "svo"

[igniss]

Naravno da je "sve vreme".

[mijau]

U hrvatskom je sigurno tako, za srpski nisam siguran, ali našao sam nešto iz često citiranog Klajna:

dr Ivan Klajn:

"Od zamenice SAV srednji rod glasi SVE: SVE selo, SVE troje, SVE naše uzaludno dogovaranje i sl. Oblik SVO, mada se sreće i kod poznatih pisaca, ne spada u standardni jezik.U padežima muškog i srednjeg roda ova zamenica ima oblike SVEG(a) i SVEM(u) (ne SVOG i SVOM: SVEG su me isprskali, po SVEM telu itd.) SVOG i SVOM mogu biti jedino padeži od prisvojne zamenice SVOJ, tj. kraći oblici od SVOJEG(a) i SVOJEM(u)."

[MilanRS]

U srpskom ne postoji riječ "svo".
Sve vrijeme.

Neki čak nepravilno pišu: Cijelo vrijeme.

[Wennen]

Znam ja sve to... Ali ljudi toliko cesto grese i koriste taj oblik da im posle cudno zvuci:

Ti provedes sve vreme
sa svojim novim deckom

Sve vreme?
O cemu pricas?

Kako mogu da provedem sve vreme
sa deckom kad je on u Kubi?

[mijau]

Meni je, recimo, oblik sve čudno zvučao, ali otkako sam otkrio da je jedini ispravan, izbacio sam ono svo čak i iz govora, a iz pisma da i ne spominjem.

(Inače, oblik svo se u govornom jeziku pojavio zbog analogije prema nekim drugim oblicima srednjeg roda, npr. ovo, to, ono i sl.)

[igniss]

Kako mogu da provedem sve vreme
sa deckom kad je on u Kubi?

Kako u Kubi?! Kuba je ostrvo, mora na Kubi.

[Wennen]

E vidis, to sam bas primetio i ispravio tad kad sam kopirao ovde... 

[igniss]

Da li ste znali da mnoge reči koje koristimo u svakodnevnom govoru, zapravo ne postoje?

Pridevi kao što su: savršeno, puno, prazno, tačno, nemaju komparaciju, tj. nemaju ni komparativ ni superlativ. To znači da reči kao što su savršenije, punije, praznije i tačnije ne postoje.

[mijau]

Jedan je moj profesor koristio i superlativ od optimalno (najoptimalnije  ).

[Doki]

^Pleonazam.

[igniss]

^Pleonazam.

Moram da te ispravim, ovo nije pleonazam. To je samo korišćenje reči koje ne bi trebalo da postoje. Pleonazam je nagomilavanje bespotrebnih reči, tj. navođenje osobine nečega iako se ta osobina podrazumeva samim nazivom (stara baba, mala beba, mala kućica...)

Neki bi rekli da je pleonazam i glupi pandur, pokvareni jugo, strogi moderator...

[Wennen]

...i kad Devetar Cokulić kaze Čarliju "glupi klovn" 

[jakaka]

Neki bi rekli da je pleonazam i glupi pandur, pokvareni jugo, strogi moderator...

Ovo me nasmijalo 

[Doki]

Moram da te ispravim, ovo nije pleonazam.

Je! Barem su mene tako učili.
Optimus znači najbolje. A kada bi napisao najoptimalnije napisao bi najnajbolje. Dakle, pleonazam.
Najidealnijem isto tako.

Pleonazam - suvišno gomilanje istoznačnih riječi.

[mijau]

Pleonazam - suvišno gomilanje istoznačnih riječi.

Najoptimalniji nije pleonazam već čisto baljezganje.

Kao što su nas sve učili pleonazam je nizanje riječi. Naj nije riječ već prefiks za tvorbu superlativa.
Jedan od primjera pleonazma je izaći van. Ovo van je u potpunosti nepotrebno jer je značenje toga sadržano u glagolu.