Mali pravopisni podsetnik

[igniss]

Ali u hr. jeziku se normalno koriste riječi: magistrica (ili magistra), politologinja, tajnica (mislim na funkciju, kao npr. tajnica neke pol. stranke, a ne na zanimanje).

Jel' tako oduvek bilo, ili je politika odlučila o tome? Ako se u ovim pokušajima istraje i u Srbiji, te reči će svima ući u uši. Ali, opet, ako na nekom skupu u Akademiji nauka ima muškaraca i žena, kako bi ih jednim imenom obuhvatio? "Na tom skupu učesvovalo je toliko i toliko... "

[mijau]

Ali u hr. jeziku se normalno koriste riječi: magistrica (ili magistra), politologinja, tajnica (mislim na funkciju, kao npr. tajnica neke pol. stranke, a ne na zanimanje).

Jel' tako oduvek bilo, ili je politika odlučila o tome? Ako se u ovim pokušajima istraje i u Srbiji, te reči će svima ući u uši. Ali, opet, ako na nekom skupu u Akademiji nauka ima muškaraca i žena, kako bi ih jednim imenom obuhvatio? "Na tom skupu učesvovalo je toliko i toliko... "

Toliko i toliko članova Akademije, ili toliko i toliko akademika. Za miješano bih društvo uvijek rekao zbirno, tj. upotrijebio bih tzv. muški rod. (No da su na skupu sudjelovale samo članice Akademije, onda bih upotrijebio akademkinje.)
Sve su to normalni jezični oblici koji se iz nekog razloga jesu ili nisu koristili; osim toga kad se dogodila promjena iz živog roda u muški i ženski prvotni su oblici bili ženski, a oni za muški rod su se naknadno razvili.

[Wennen]

Auuu, al se ovde vode rasprave... A nema mene da im dam kvalitet, jel tako igniss?  

kako li bismo postavili  ovaj zadatak iz matematike za osnovnu školu: u jednoj školi 4/7 učenika su devojčice i ima 240 dečaka. Koliko ta škola ima učenika.

Good point   ta pravila ne trebaju biti toliko konzervativna...

predsednik je funkcija koju može da obavlja muškarac ili žena. Mislim da apsolutno nije neophodno to preobraćati u ženski rod ako je obavlja žena.

Potpuno se slazem

Pa, ne znam, meni je ipak ljepše čuti predsjednica kad se radi o ženskoj osobi, iako funkciju predsjednika mogu obavljati i muškarac i žena, predsjednik mi je ipak rodno određen.

Vec sam pominjao to, meni "Predsjednica" zvuci kao da je u deminutivu
i onda ta rec nekako izgubi autoritet...

Takodje mi i doktorica, i sve na -ica zvuci kao deminutiv

Akademik, magistar, politikolog, sekretar (funkcija) i moge druge reči, bar u srpskom,
do sada nisu korišćene u ženskoj verziji i ja čak nisam ni siguran kako bi trebalo da zvuče.

Sekretar moze da bude zena, i ne treba je zato zvati sekretarica  
jer to uopste nije isto zanimanje, mislim da bi se najverovatnijue uvredila...

A takodje sekretarka (kako sam video pre neki dan na b92)
mi je skroz nepotrebno, kako igniss rece, silovanje jezika...

I da sam ja zenski sekretar, i da me oslovljavaju sa "drzavna sekretarka"
doziveo bih to manje vise ko neko ismevanje, tako mi zvuci
 

Ali u hr. jeziku se normalno koriste riječi: magistrica (ili magistra), politologinja, tajnica

Jako mi cudno zvuci: politikolog - politologinja
Ko da nije ista rec... Ili mozda nisi lepo napisao?

A magistar je visok stepen obrazovanja koji treba da izazove postovanje drugih
magistrica ili magistra (da se ne ponavljam, shvatate sta hocu da kazem)
a u srpskom se kaze magistarka, pa mi je i ta rec malo smesna, asocira me na magarece starke

 

Toliko i toliko članova Akademije, ili toliko i toliko akademika. Za miješano bih društvo uvijek rekao zbirno,
tj. upotrijebio bih tzv. muški rod. (No da su na skupu sudjelovale samo članice Akademije, onda bih upotrijebio akademkinje.)

Potpuno se slazem  

Sve su to normalni jezični oblici koji se iz nekog razloga jesu ili nisu koristili; osim toga kad se dogodila promjena iz živog roda u muški i ženski prvotni su oblici bili ženski, a oni za muški rod su se naknadno razvili.

E vidis ovo nisam znao  

[mijau]

Vec sam pominjao to, meni "Predsjednica" zvuci kao da je u deminutivu
i onda ta rec nekako izgubi autoritet...

Takodje mi i doktorica, i sve na -ica zvuci kao deminutiv

Kakvi deminutivi!   
Deminutiv bi bio: predsjedničica, doktorčica, tajničica, sekretaričica itd.

Sekretar moze da bude zena, i ne treba je zato zvati sekretarica  
jer to uopste nije isto zanimanje, mislim da bi se najverovatnijue uvredila...

A takodje sekretarka (kako sam video pre neki dan na b92)
mi je skroz nepotrebno, kako igniss rece, silovanje jezika...

Ja ipak mislim da to nije nepotrebno, i definitivno nije silovanje jezika (iako nažalost ima mnogo drugih načina na koji siluju jezik).

I da sam ja zenski sekretar, i da me oslovljavaju sa "drzavna sekretarka"
doziveo bih to manje vise ko neko ismevanje, tako mi zvuci
 

Pa ne bi imao razloga se uvrijediti, riječ sekretarka (baš kao i sekretar) nije jednoznačna. Može značiti zanimanje, ali može značiti i funkciju, odnosno titulu. Meni recimo "ženski sekretar" zvuči više kao ismijavanje, za razliku od "državna sekretarka".

Jako mi cudno zvuci: politikolog - politologinja
Ko da nije ista rec... Ili mozda nisi lepo napisao?

Čudno ti zvuči jer je u muškom rodu oblik: politolog (ali u tom sam postu gore pisao samo ženski oblik).

A magistar je visok stepen obrazovanja koji treba da izazove postovanje drugih
magistrica ili magistra (da se ne ponavljam, shvatate sta hocu da kazem)
a u srpskom se kaze magistarka, pa mi je i ta rec malo smesna, asocira me na magarece starke

Evo provjeravao sam nešto, magistrica je kolokvijalni izraz, u standardu može samo magistra.

Sve su to normalni jezični oblici koji se iz nekog razloga jesu ili nisu koristili; osim toga kad se dogodila promjena iz živog roda u muški i ženski prvotni su oblici bili ženski, a oni za muški rod su se naknadno razvili.

E vidis ovo nisam znao  

Do ne tako davno nisam ni ja znao, ali kao što kaže ona poslovica: svaki dan naučiš nešto novo. 

[Wennen]

Pa ne kazem da je deminutiv, ali asocira na deminutiv...
U svakom slucaju ja sam misljenja da ta pravila ne trebaju biti konzervativna previse

Znaci ne treba se obavezno uvek koristiti muski rod,
a ne treba se ni obracati ljudima sa "gradjani i gradjanke"

I takodje ucenici, akademici, mislim da nije preterano potrebno da se napominje uvek rod.
U slucajevima kada jeste potrebno, onda napominjemo...

[Doki]

I ja kažem predsjednica Vlade Jadranka Kosor. Većina zanimanja su u muškom rodu, i mislim da nije krivo da ih i tako zovemo, ali sreća pa imamo bogati jezik pa možemo koristiti i "predsjednica".

I da sam ja zenski sekretar, i da me oslovljavaju sa "drzavna sekretarka"
doziveo bih to manje vise ko neko ismevanje, tako mi zvuci

Tako je još ok, zamisli da nemaš ovo prvo k u "državna sekretarka".

[Wennen]

Tako je još ok, zamisli da nemaš ovo prvo k u "državna sekretarka".

More cuti, da vidis kad je meni jedan za "doktorka" napisao skracenicu Dr-ka

 

[mijau]

More cuti, da vidis kad je meni jedan za "doktorka" napisao skracenicu Dr-ka

[igniss]

Čudno ti zvuči jer je u muškom rodu oblik: politolog

Kod nas je politikolog.

Evo provjeravao sam nešto, magistrica je kolokvijalni izraz, u standardu može samo magistra.

Jel' tebi jasno zašto?

I ja kažem predsjednica Vlade Jadranka Kosor. Većina zanimanja su u muškom rodu, i mislim da nije krivo da ih i tako zovemo, ali sreća pa imamo bogati jezik pa možemo koristiti i "predsjednica".

I ja bih rekao predsednica. Nemojte pogrešno da me shvatite, ja nisam isključiv po pitanju korišćenja ženskih "verzija" naziva zanimanja i funkcija. Samo mi jako smeta naprasno uvođenje izraza koji nemaju nikakvog istorijskog utemeljenja samo zbog političke korektnosti.
Ono što je kod nas kapetan, kod vas je satnik. Ako taj čin nosi žena, šta dobijete?

[mijau]

Čudno ti zvuči jer je u muškom rodu oblik: politolog

Kod nas je politikolog.

Ma znam, ispalo mi je ono "u hr" kad sam pisao politolog.

Evo provjeravao sam nešto, magistrica je kolokvijalni izraz, u standardu može samo magistra.

Jel' tebi jasno zašto?

Naravno da mi je jasno.
(Ali ipak u razgovoru kažem magistrica.  )

Ono što je kod nas kapetan, kod vas je satnik. Ako taj čin nosi žena, šta dobijete?

Da, kod nas je kapetan samo u mornarici, a satnik u vojsci (iako u razgovornom jeziku češće su prisutni kapetani od satnika).
A što fali satnici?  (Ne mislim na orarij.)

[Wennen]

Ono što je kod nas kapetan, kod vas je satnik. Ako taj čin nosi žena, šta dobijete?

Sataru?

Spoiler for Hiden:

[MilanRS]

Šta vi imate protiv satnice? Još ako je satnica 10 evra, onda je to prava satnica.
Šala mala.

[igniss]

A što fali satnici?

Ma to je mala šala. Homonim sa drugačijim akcentom znači nešto sasvim drugo (npr. vremenski raspored emitovanja emisija na nekoj TV)...

EDIT: Vidim da su me drugi preduhitrili.

[Wennen]

Kakvi deminutivi!   
Deminutiv bi bio: predsjedničica, doktorčica, tajničica, sekretaričica itd.

E da, mijau... tajnica je deminutiv od tajna
Je li tako ili nije?

 

[mijau]

Kakvi deminutivi!   
Deminutiv bi bio: predsjedničica, doktorčica, tajničica, sekretaričica itd.

E da, mijau... tajnica je deminutiv od tajna
Je li tako ili nije?

 

Tako je. Tajnica je deminutiv od tajne, ali je tajničica deminutiv od tajnice (ne deminutiva, već sekretarice). 

[Цоа]

E, šta znači <i>gospodarstvo</i>? Privreda? Iz javnih finansija nam je hrvatska knjiga, pa me malo buni taj izraz.

[mijau]

E, šta znači <i>gospodarstvo<>/i? Privreda? Iz javnih finansija nam je hrvatska knjiga, pa me malo buni taj izraz.

Da, gospodarstvo = privreda.

[Wennen]

E da, mijau... tajnica je deminutiv od tajna
Je li tako ili nije?
 

Tako je. Tajnica je deminutiv od tajne, ali je tajničica deminutiv od tajnice (ne deminutiva, već sekretarice).

  tajna >>> tajnica >>> tajničica >>> na kraju dobiješ tajnog čičicu

tajni čičica rules

[Doki]

I ja bih rekao predsednica. Nemojte pogrešno da me shvatite, ja nisam isključiv po pitanju korišćenja ženskih "verzija" naziva zanimanja i funkcija. Samo mi jako smeta naprasno uvođenje izraza koji nemaju nikakvog istorijskog utemeljenja samo zbog političke korektnosti.

Političke korektnosti? Hmm, prije bi rekao da se radi o bogatom jeziku koji time ("ženskim verzijama") prodionosi lakšoj komunikaciji.

[Wennen]

Pa da, u eng. jeziku ni ne postoje zenske verzije svih tih zanimanja...
Nema potrebe insistirati na pravilima oko toga, niti boriti se za zenska prava, jer skoro u celom svetu toga ni nema.
A kada nam odgovara, i zelimo da kratko istaknemo da je zenska osoba u pitanju - sto da ne... Imamo bogat jezik

[mijau]

I ja bih rekao predsednica. Nemojte pogrešno da me shvatite, ja nisam isključiv po pitanju korišćenja ženskih "verzija" naziva zanimanja i funkcija. Samo mi jako smeta naprasno uvođenje izraza koji nemaju nikakvog istorijskog utemeljenja samo zbog političke korektnosti.

Političke korektnosti? Hmm, prije bi rekao da se radi o bogatom jeziku koji time ("ženskim verzijama") prodionosi lakšoj komunikaciji.

I ja bih se složio da se radi o bogatstvu, ali i o ljepoti, jezika.
U svakodnevnom govoru u opticaju je zapravo malen broj riječi, jer se informacija prenosi na što sažetiji, ali ipak razumljiv način.
No, ne mora sve imati povijesno uporište, jer jezik je živ "organizam" koji se širi i mijenja. Prije nekoliko desetaka godina nije baš bilo ženskih pilota, ali u zadnje ih vrijeme ima, i sasvim je normalno, i prirodno, da se razvija i ženski oblik, pilotkinja.
Isto tako, nekad su domaćice (hostese) u avionima (je li to politički korektno?) bile žene, uvriježen naziv stjuardese, no danas ima i muških "domaćica" u avionima. Kako njih zvati? Muška stjuardesa? Stjuard? Hostes? Domaćin u avionu?

[Doki]

Isto tako, nekad su domaćice (hostese) u avionima (je li to politički korektno?) bile žene, uvriježen naziv stjuardese, no danas ima i muških "domaćica" u avionima. Kako njih zvati? Muška stjuardesa? Stjuard? Hostes? Domaćin u avionu?

Stjuard, da.

[igniss]

No, ne mora sve imati povijesno uporište, jer jezik je živ "organizam" koji se širi i mijenja.

Hteo ne hteo, moram sa tobom da se složim, jer sam i sam ovo negde koristio kao argument.
Verovatno sam mnogima po postovima izgledao kao zadrti Balkanac, mačista i ko zna šta sve ne. Stvar je u tome što u Srbiji na ovakvim stvarima insistiraju nevladine organizacije i neke TV stanice, a ne lingvisti. Negde u dubini duše se slažem da bi trebalo da postoje "ženske verzije", ali mi često zazvuče jaaako rogobatno.

[mijau]

Baš me zanima da li je neko spreman da prizna da je grešio i da je to ispravio?

Ja sam spreman priznati da sam griješio (u pravopisu, da me se krivo ne shvati).
No, čitao sam sada temu od početka do kraja, ali nisam vidio da je ta greška ovdje spomenuta.

Naime, uvijek sam pisao npr. svo vrijeme, međutim oblik svo ne postoji, nominativ srednjeg roda je sve. (Neodređena zamjenica glasi: sav, sva, sve).
Od otkrivanja svoje pogreške svo zaobilazim u širokome luku.

I još malo o zamjenicama:

Zamjenice tkogod, štogod, kojigod, kakavgod, čijigod – znače netko ili nešto. Zamjenice tko god, što god, koji god, čiji god, kakav god – znače bilo tko ili bilo što.

    Reci mi štogod. (nešto)
    Što god da mi kažeš, prihvatit ću mirno. (bilo što)

    Ako te tkogod upita, zaniječi! (netko)
    Tko god da te pita, baš te briga! (bilo tko)


Kad se neodređene zamjenice slažu s veznicima i, ni (itko, išta, ikakav, nitko, ništa, nikakav…) koriste se s prijedlozima te se oni umeću između veznika i odnosne zamjenice:

    ni od koga (od nikoga)
    ni za što (za ništa)
    i pred čim (pred ičim)
    ni s kakvim (s nikakvim)
    ni s kim, ni sa kim (s nikim)
    i s kim, i sa kim (s ikim)
    ni uz kakav (uz nikakav)

Oblici s veznikom i ne da nisu zastarjeli, već imaju sasvim drugo značenje od oblika s veznikom ni.

Osim toga, nisam u temi naišao na razliku između sljedeći i slijedeći.

Sljedeći i slijedeći po obliku su slične, a po značenju različite riječi.
Sljedeći je pridjev u značenju idući i dolazi uvijek uz imenice (sljedeća stranica; sljedeći nastavak; treba učiniti sljedeće...).
Slijedeći je glagolski prilog sadašnji od glagola slijediti i znači činiti nešto na način da nekoga/nešto slijedimo (Slijedeći Marka, došao sam do zgrade.).

U govoru je puno češća potreba za korištenjem pridjeva sljedeći, nego za glagolskim prilogom slijedeći.

[zkarlov]

I još malo o zamjenicama:

Zamjenice tkogod, štogod, kojigod, kakavgod, čijigod – znače netko ili nešto. Zamjenice tko god, što god, koji god, čiji god, kakav god – znače bilo tko ili bilo što.

    Reci mi štogod. (nešto)
    Što god da mi kažeš, prihvatit ću mirno. (bilo što)

    Ako te tkogod upita, zaniječi! (netko)
    Tko god da te pita, baš te briga! (bilo tko)

Znači ispravno je i jedno i drugo?

Kad se neodređene zamjenice slažu s veznicima i, ni (itko, išta, ikakav, nitko, ništa, nikakav…) koriste se s prijedlozima te se oni umeću između veznika i odnosne zamjenice:

    ni od koga (od nikoga)
    ni za što (za ništa)
    i pred čim (pred ičim)
    ni s kakvim (s nikakvim)
    ni s kim, ni sa kim (s nikim)
    i s kim, i sa kim (s ikim)
    ni uz kakav (uz nikakav)

Oblici s veznikom i ne da nisu zastarjeli, već imaju sasvim drugo značenje od oblika s veznikom ni.

E za ovo ti hvala, mislim da sam griješio u ovakvim slučajevima.

[zkarlov]

Ispizdili su me malo citati, sorry.

[mijau]

Ispizdili su me malo citati, sorry.

Ma ništa,
ali da i tkogod i tko god (i ostalo) je ispravno, ali značenje im je različito.

[vekyizveky]

Ispizdili su me malo citati, sorry.

Dragi kolega, bil to bila prosto proširena rečenica?

[zkarlov]

Ispizdili su me malo citati, sorry.

Dragi kolega, bil to bila prosto proširena rečenica?

Kako ti sve primjetiš! A kako sve okrećeš!

A vidi joj avatara .

Ispizdili su me malo citati, sorry.

Ma ništa,
ali da i tkogod i tko god (i ostalo) je ispravno, ali značenje im je različito.

Znam, shvatio sam sve, hvala mijau.

[igniss]

    ni od koga (od nikoga)
    ni za što (za ništa)
    i pred čim (pred ičim)
    ni s kakvim (s nikakvim)
    ni s kim, ni sa kim (s nikim)
    i s kim, i sa kim (s ikim)
    ni uz kakav (uz nikakav)

Ovo stavio u prvi post. I ostalo ću, samo da smislim neki kondenzovan oblik.