Mali pravopisni podsetnik

[mijau]

Ček malo... I iza rimskih brojeva stavljate tačku?

Još sam ja u osnovnu školu išao kad se počelo s takvom praksom. Ipak, čini mi se da se malo ljudi drži toga.

[Unicorn]

Ček malo... I iza rimskih brojeva stavljate tačku?

Još sam ja u osnovnu školu išao kad se počelo s takvom praksom. Ipak, čini mi se da se malo ljudi drži toga.

e za ovo prvi put cujem 

[mijau]

Ček malo... I iza rimskih brojeva stavljate tačku?

Još sam ja u osnovnu školu išao kad se počelo s takvom praksom. Ipak, čini mi se da se malo ljudi drži toga.

e za ovo prvi put cujem 

Iskreno, meni je to malo glupo. Rimski se broj koristi kao redni broj i čini mi se da je još točka iza njega čisto zalihostje.
Eto, objašnjenje je da se izbjegne nesporazum zbog latiničnih slova. (Nažalost, susretao sam se s ljudima koji Elizabeta II(.), samouvjereno čitaju kao Elizabeta i i. A kakti visoko školovani ljudi. Nije šala, istinit slučaj.)

[anniani]

ludilo pocecu da vodim evidenciju o tome koliko pravila pravopisa i gramatike koja su bila na snazi u srpskohrvatskom jeziku, srpski zadrzava, a hrvatski usvaja - suprotno pravilo, koje je nekad bilo (bar u vreme mog osnovnog obrazovanja - striktno zabranjeno)

[Doki]

rus. = ruski

Hmm, razumijem za ove ostale skraćenice, ali ovo mi je malo čudno jer ova skraćenica skraćuje zapravo samo jedan znak i.
Rus. (4 znaka) - ruski (5 znakova). Jel' se ta skraćenica baš koristi ili ?

A znate za onu: Skr. je skr. za skr. 

[daxdavor]

Zna li netko što je ispravno u hrvatskom jeziku, ne ću ili neću. Mislim da je bilo puno polemike baš oko toga prije par godina, bila je čak nekakva emisija na TV-u, mislim da je u to vrijeme izlazilo novo izdanje pravopisa.

[mijau]

Zna li netko što je ispravno u hrvatskom jeziku, ne ću ili neću. Mislim da je bilo puno polemike baš oko toga prije par godina, bila je čak nekakva emisija na TV-u, mislim da je u to vrijeme izlazilo novo izdanje pravopisa.

Neću je ispravno, ali su u zadnje vrijeme nešto počeli pizditi s ne ću. Ipak, točno je neću.

"neću" je nastalo prije barem tisuću godina tako što je "ne hoću" dalo "ne oću" ("h" se izgubilo) pa se to stegnulo u "ne:ću" (ne:ću``, s kratkosilaznim naglaskom, postalo je néću, s dugouzlaznim). Znači, to više nije negacija "ne" + glagol kao u "ne želim" i sl. nego je to dugo "ne:-", u kojem je stegnuta negacija "ne" i "o-" iz "oću"... Stoga, stručno gledano, nema nikakvog razloga da se to piše odvojeno.

(Ista stvar je i s nemam, nikako ne smije stajati ne mam. Opet zbog raznoraznih stezanja i duljenja.)

[Wennen]

mijau stvarno se odusevim kad procitam ovako obimno objasnjenje

btw sto se srpskog tice: necu, nemoj, nisam, nemam... su jedina 4 izuzetka gde se "ne" pise sastavljeno
Ovo "nisam" je nastalo iz ne-(je)sam mada ne znam sad kako bih objasnio, mijau to bolje ume...

 

[mijau]

ni:sam < nije:sam (nijésam)
ne jesam > něsam > nijesam > nisam.
U "nisam" prefiks dakle nije negacija nego stegnuto, dugo ne:-.

[daxdavor]

Kad sam već kod brojeva...
Redni brojevi se pišu bez nastavaka, samo sa tačkom iza. Jasno mi je da mnogima smeta to što se ne vidi koji je padež, ali padež se određuje iz kongruencije sa ostalim rečeničnim članovima. Epidemiju pisanja brojeva sa nastavcima opet pripisujem kopiranju engleskog pravopisa (1-st, 2-nd, 3-rd, 4-th...). Slične posledice su pisanje dana, meseci, titula, ličnih zamenica velikim slovom i još mnoge gluposti. Elem, da se vratim na temu:

prvi ili 1. nepravilno 1-vi
peti ili 5. nepravilno 5-ti
osmi ili 8. nepravilno 8-mi

A jel' može npr. 80-ogodišnji?

[Ziledin]

A jel' može npr. 80-ogodišnji?

80-godisnji... bez o...

[igniss]

E Ziledine, pretekao si me...

[daxdavor]

Opet ja! 
Hrvatski: pekara/pekarna/pekarnica ili je svo troje ispravno?

[mijau]

Opet ja! 
Hrvatski: pekara/pekarna/pekarnica ili je svo troje ispravno?

Koliko vidim prepiru se što je ispravno, no Hrvatski enciklopedijski rječnik sve tri riječi opisuje jednako, tako da može bilo koja.
Negdje na Wikipediji sam naišao na malo drukčije tumačenje, ali ipak više vjerujem HER-u, nego wikipediji.

[Doki]

Opet ja!  
Hrvatski: pekara/pekarna/pekarnica ili je svo troje ispravno?

Da sam ne pišem, evo C/P s jednog drugog Foruma:
A pekarnica je ako misliš na obrt u kojem se peče i prodaje kruh. Dočim pekara označava veći kompleks - primjerice industrijski, u kojem se peče opeka. Znači, obje riječi pripadaju hrvatskom standardu, ali značenje im je drukčije.

[Wennen]

Do sad sam primetio da su najcesce greske u prevodima

(ja bih, ti bi, on bi, mi bismo, vi biste, oni bi) => pravilno
(ja bi, mi bi, vi bi) => nepravilno
(mi bi smo, vi bi ste) => nepravilno

I par puta sam, koristeci search u notepadu, pretrazivao "bi" i ispravljao gde treba...
Mislio sam da cu to brzo uraditi ali oduzme mi i po 10-15 minuta, prilicno cesto se koristi...

isto uradim i za treba (trebalo je) jer je to bezlicni glagol, ali sad ne znam kakva su pravila u hrvatskom pravopisu
cesto pise: trebamo, trebala si... i sl. Vidim da pise u prvom postu da to ne vazi za hrvatski...?

[MilanRS]

Oko "trebati" postoje pravila za srpski jezik, dok je u hrvatskom drugačije jer se tu ne koristi "da".
Ja prije gledanja samo grube greške pokušam da sredim, a najviše pažnje posvetim tome da ne bude dugih redova i pretkratkog trajanja (preko 25 ili 27 chars per sec).

Wennen, možda bi trebalo da koristiš skriptu za SW prije gledanja serije, ona ispravlja dosta pravopisnih grešaka. Pogledaj u onoj temi, svašta sam nabacao da popravlja.

[Doki]

isto uradim i za treba (trebalo je) jer je to bezlicni glagol, ali sad ne znam kakva su pravila u hrvatskom pravopisu
cesto pise: trebamo, trebala si... i sl. Vidim da pise u prvom postu da to ne vazi za hrvatski...?

Kaj nije to ono: sam, si, je, smo, ste, su ?

[igniss]

Šta mislite, da li je insistiranje na rodnoj ravnopravnosti silovanje jezika? Naročito me zanima mišljenje ženskog dela populacije foruma. Da li je neophodno svako zanimanje izražavati i u ženskom rodu, ako ga vrši žena (advokat-advokatkinja (ica), sudija-sutkinja, itd.)?

[Wennen]

Po srpskoj gramatici te reci ne postoje u zenskom rodu (advokatica, doktorica)
i ne smatram to nikakvom diskriminacijom... Zar zena treba da se uvredi sto je doktor iili advokat?!
Ne bi trebalo, nije prakticno pricati tako... Mada se u praksi dosta cesto prica i ovde doktorka, ministarka...

Ali kako bi zvucalo npr. "doktorka nauka", "magistarka"...
Advokatica zvuci kao da je u deminutivu, a advokatkinja opet nekako cudno,
ta rec izgubi autoritet...

Npr. sudija isto treba da ima veliki autoritet, a zvuci mi malo smesno sudinica, sutkinja, sudijica,
nemam ideju ni kako bih rekao to a da zvuci priblizno kako treba...

Tako da je moj odgovor na tvoje pitanje: Da, to jeste silovanje jezika, po mom misljenju...

 

[Doki]

Doktor - Doktorica.

[Wennen]

Doktorka 

[Ivy]

Liječnik-liječnica;
Odvjetnik-odvjetnica;
Sudac-sutkinja;
Administrator-administratorica Cata 
Ali nekad je i nepotrebno to naglašavati (osim naravno kod Gospođe ministarke!)
A nekad jednostavno kažeš idem kod tete doktora!

[Doki]

A nekad jednostavno kažeš idem kod tete doktora!

'Oš' dobit pikicu?

[igniss]

Po srpskoj gramatici te reci ne postoje u zenskom rodu (advokatica, doktorica)
i ne smatram to nikakvom diskriminacijom... Zar zena treba da se uvredi sto je doktor iili advokat?!
Ne bi trebalo, nije prakticno pricati tako... Mada se u praksi dosta cesto prica i ovde doktorka, ministarka...

Ali kako bi zvucalo npr. "doktorka nauka", "magistarka"...
Advokatica zvuci kao da je u deminutivu, a advokatkinja opet nekako cudno,
ta rec izgubi autoritet...

Npr. sudija isto treba da ima veliki autoritet, a zvuci mi malo smesno sudinica, sutkinja, sudijica,
nemam ideju ni kako bih rekao to a da zvuci priblizno kako treba...

Tako da je moj odgovor na tvoje pitanje: Da, to jeste silovanje jezika, po mom misljenju...

 

Neka zanimanja su se ustalila i u ženskom obliku (ona koja si pominjao: doktorka, profesorka, ministarka i još neka). Sada se nastoji da svako zanimanje koje obavlja žena ima svoju žensku verziju. Jako rogobatno zvuči kada u Skupštini Srbije poslanici nekih partija (politika je zabranjena na forumu, ali ovo je samo usputno doticanje bez imenovanja) svoje obraćanje počinju sa "poslanice i poslanici, građanke i građani." To znači, prema shvatanju tih koji se zalažu za ovo, da ni slučajno ne bi smela da postoji reč koja bi obuhvatila i muški i ženski pol. Samo zamišljam, kada bismo se pridržavali do kraja te korektnosti, kako li bismo postavili  ovaj zadatak iz matematike za osnovnu školu: u jednoj školi 4/7 učenika su devojčice i ima 240 dečaka. Koliko ta škola ima učenika. 'Ajde, ima li ko pametan da mi kaže kako bismo ovaj zadatak postavili, a da ne smemo devojčice da zovemo učenicima, ili đacima, jer , zaboga, to su reči muškog roda? (Pri tome nije potrebno rešavati zadatak )

[mijau]

'Ajde, ima li ko pametan da mi kaže kako bismo ovaj zadatak postavili, a da ne smemo devojčice da zovemo učenicima, ili đacima, jer , zaboga, to su reči muškog roda? (Pri tome nije potrebno rešavati zadatak )

Zašto ne bismo smjeli?  Učenici je riječ koja ne mora biti rodno određena, može se odnositi samo na muški rod, ali i zbirno i na muški i na ženski rod.
Meni je ie prajezik imao odličnu podjelu na rodove: na živi rod i na neživi rod.

[igniss]

Upravo o tome i ja govorim. Zato je potpuno besmisleno ono "građani i građanke".
S druge strane, predsednik je funkcija koju može da obavlja muškarac ili žena. Mislim da apsolutno nije neophodno to preobraćati u ženski rod ako je obavlja žena.

[mijau]

Upravo o tome i ja govorim. Zato je potpuno besmisleno ono "građani i građanke".
S druge strane, predsednik je funkcija koju može da obavlja muškarac ili žena. Mislim da apsolutno nije neophodno to preobraćati u ženski rod ako je obavlja žena.

Pa, ne znam, meni je ipak ljepše čuti predsjednica kad se radi o ženskoj osobi, iako funkciju predsjednika mogu obavljati i muškarac i žena, predsjednik mi je ipak rodno određen.
A ovo "građani i građanke" mi se čini da je više pod utjecajem političke korektnosti, jer građani zapravo obuhvaća i građane i građanke.

[igniss]

Akademik, magistar, politikolog, sekretar (funkcija) i moge druge reči, bar u srpskom, do sada nisu korišćene u ženskoj verziji i ja čak nisam ni siguran kako bi trebalo da zvuče.
Akadem. prof. dr ta i ta... Kako? Akademkinja profesorka doktorka na srpskom, ili akademica profesorica doktorica na hrvatskom?! Neka hvala...

[mijau]

Akademik, magistar, politikolog, sekretar (funkcija) i moge druge reči, bar u srpskom, do sada nisu korišćene u ženskoj verziji i ja čak nisam ni siguran kako bi trebalo da zvuče.
Akadem. prof. dr ta i ta... Kako? Akademkinja profesorka doktorka na srpskom, ili akademica profesorica doktorica na hrvatskom?! Neka hvala...

Pa što fali akademkinji profesorici doktorici toj i toj?  (I u hr je akademkinja. Problem je što mi se čini da je omjer akademika i akademkinja u sramotnom nesrazmjeru, i shodno tome je akademkinja rjeđe korišten oblik.)
Ali u hr. jeziku se normalno koriste riječi: magistrica (ili magistra), politologinja, tajnica (mislim na funkciju, kao npr. tajnica neke pol. stranke, a ne na zanimanje).