Mali pravopisni podsetnik

[MilanRS]

Peričin, Aničin, Miličin.

[BJ Huja]

Pa to je, bajone, dvojba...

Nije mi jasna dvosmislenost bosanskog u nekim stvarima. Rijeka nikako ne može da utiče u more.

Isto mi nije jasno kako je pravilno "četverica" umjesto "četvorica"... Ja mislim, da se ne uvrijede Bosanci, da je ovo samo izmišljanje bez logike... samo da prave distinkciju od hrvatskog.

Pa kod nas ti je takva politicka situacija da moras svima udovoljiti, pa je onda sve pravilno. Pojedinac bira kako ce govoriti.

A jedino se ne bih slozio da se trudimo praviti distinkciju od hrvatskog. To bi se mozda moglo reci za srpski. Rijeci kao npr. neovisnost, opći, općina i sl. su kod nas (govorim prvenstveno o Sarajevu) prije rata bile pravi endemi, dok su danas ravnopravne sa nezavisnost, opšti, opština i sl. Da ne spominjem rijeci kao greda, vratnica ili nazocan i izocan (koje donedavno nisam znao ni sta znace  ). Ali danas imamo nekoliko televizija koje nas konstantno bombarduju sa hrvatskom jezickom normom (FTV, OBN), pa i ove rijeci ulaze u svakodnevni govor. Takodje, ja i svi koje ja poznajem govore četvorica, a to četverica je mozda neki hajvan ubacio u pravopis, al' nemam pojma kako je ili odakle dosao do te verzije 

[Mila]

nazocan i izocan

Izočan je nenazočan / neprisutan? Sviđa mi se, praktično i ekonomično (kraće).  Progurat ću to u svakodnevni govor 

[BJ Huja]

Nazočan je prisutan, a izočan odsutan 

Ne bih to znao da nisam jednom prilikom gledao sjednicu federalnog Parlamenta 

[kingmax]

Pa to je, bajone, dvojba...

Nije mi jasna dvosmislenost bosanskog u nekim stvarima. Rijeka nikako ne može da utiče u more.

Isto mi nije jasno kako je pravilno "četverica" umjesto "četvorica"... Ja mislim, da se ne uvrijede Bosanci, da je ovo samo izmišljanje bez logike... samo da prave distinkciju od hrvatskog.

Pa kod nas ti je takva politicka situacija da moras svima udovoljiti, pa je onda sve pravilno. Pojedinac bira kako ce govoriti.

A jedino se ne bih slozio da se trudimo praviti distinkciju od hrvatskog. To bi se mozda moglo reci za srpski. Rijeci kao npr. neovisnost, opći, općina i sl. su kod nas (govorim prvenstveno o Sarajevu) prije rata bile pravi endemi, dok su danas ravnopravne sa nezavisnost, opšti, opština i sl. Da ne spominjem rijeci kao greda, vratnica ili nazocan i izocan (koje donedavno nisam znao ni sta znace  ). Ali danas imamo nekoliko televizija koje nas konstantno bombarduju sa hrvatskom jezickom normom (FTV, OBN), pa i ove rijeci ulaze u svakodnevni govor. Takodje, ja i svi koje ja poznajem govore četvorica, a to četverica je mozda neki hajvan ubacio u pravopis, al' nemam pojma kako je ili odakle dosao do te verzije 

Dobro... a ovo za srpski je pogrešno. Obrnuta je situacija... Hrvati rade distinkcije, da bi se više razlikovao hrvatski od srpskog. Imam ja jednog frenda u Bosni koji je dobio na testu: Šta je pravilno: Rijeka je uticala u more ili rijeka je utjecala u more... i šta sad zaokružit? Oboje?

[MilanRS]

Molim nazočne da prijave izočne.
 

 

[BJ Huja]

Pa to je, bajone, dvojba...

Nije mi jasna dvosmislenost bosanskog u nekim stvarima. Rijeka nikako ne može da utiče u more.

Isto mi nije jasno kako je pravilno "četverica" umjesto "četvorica"... Ja mislim, da se ne uvrijede Bosanci, da je ovo samo izmišljanje bez logike... samo da prave distinkciju od hrvatskog.

Pa kod nas ti je takva politicka situacija da moras svima udovoljiti, pa je onda sve pravilno. Pojedinac bira kako ce govoriti.

A jedino se ne bih slozio da se trudimo praviti distinkciju od hrvatskog. To bi se mozda moglo reci za srpski. Rijeci kao npr. neovisnost, opći, općina i sl. su kod nas (govorim prvenstveno o Sarajevu) prije rata bile pravi endemi, dok su danas ravnopravne sa nezavisnost, opšti, opština i sl. Da ne spominjem rijeci kao greda, vratnica ili nazocan i izocan (koje donedavno nisam znao ni sta znace  ). Ali danas imamo nekoliko televizija koje nas konstantno bombarduju sa hrvatskom jezickom normom (FTV, OBN), pa i ove rijeci ulaze u svakodnevni govor. Takodje, ja i svi koje ja poznajem govore četvorica, a to četverica je mozda neki hajvan ubacio u pravopis, al' nemam pojma kako je ili odakle dosao do te verzije 

Dobro... a ovo za srpski je pogrešno. Obrnuta je situacija... Hrvati rade distinkcije, da bi se više razlikovao hrvatski od srpskog. Imam ja jednog frenda u Bosni koji je dobio na testu: Šta je pravilno: Rijeka je uticala u more ili rijeka je utjecala u more... i šta sad zaokružit? Oboje?

Iskreno ne znam  Mi kada smo na fakultetu polagali bosanski jezik birali smo normu (srpska, hrvatska i bosanska). Pa zavisi valjda i od toga. Ja bih prije odgovorio uticala, al' mi nije strano ni utjecala. Dok mi ulivala nikada ne bi palo na pamet. Zbunjujuce 

Molim nazočne da prijave izočne.
 

 

 

[kingmax]

@BJ Huja

Lud, zbunjen, normalan prijatelju... 

[igniss]

Isto mi nije jasno kako je pravilno "četverica" umjesto "četvorica"

E, ovo ne verujem da je pravilno. Neko je u zabludi.

[Ben Dover]

http://www.srpskijezickiatelje.com/nedoumice:deklinacija-brojeva

[BJ Huja]

@BJ Huja

Lud, zbunjen, normalan prijatelju... 

Upravo tako 

[igniss]

http://www.srpskijezickiatelje.com/nedoumice:deklinacija-brojeva

Kod nas znam da nije pravilno, ono što sam napisao odnosilo se na bosanski.

[BJ Huja]

Kad vec pricamo o pravopisu 

Sta je pravilno:

Karavan saraj ili karavan-saraj ili eventualno (u sta cisto sumnjam) karavansaraj ?

[annorax]

Klaić kaže karavansaraj.

Bajone, kako se pravilno (slovima) zapisuje broj 600?

[Ben Dover]

Šeststo (iako se čita [šesto], ali da bi se razlikovalo od nečega pod rednim brojem šest: 6. — <šesto>).

[igor_MD]

Šeststo (iako se čita [šesto], ali da bi se razlikovalo od nečega pod rednim brojem šest: 6. — <šesto>).

Opla. Tko bi rekao? Pa i ja ću da odgovaram na srpska jezička pitanja. 

Ili da se ne bi, nedajbože, tko zbunio kod šestogodišnjaka i šeststogodišnjaka. Jer svakodnevno se bune ... 

[annorax]

Vidiš...
Bolje što sam pitao, nego da pravim budalu od sebe. Eto, javno priznajem. 
Nego, je l' oduvijek tako ili je riječ o novitetu?
Nije sad sa zakeram, ali palo mi je na pamet baš ovo što Igor kaže: ima više riječi koje su ne samo dvosmislene, nego i trosmislene, pa čak i četverosmilene (npr. kosa), pa im se značenje tumači po kontekstu i svi se fino shvatimo i niko zbunjen, al' hajd...
Hvala. 

[Ben Dover]

Spoiler for Hiden:

kliknite na smajli

To je norma. A da ima dvosmislica u jeziku — ima, da ima i rupa u jeziku — ima, ali zašto ih stvarati tamo gde nije potrebno.

[igor_MD]

Ne belji se.  Ono je Hrvatski jezični portal. Zakleo bih se da vi nemate to šeststststs ... A kad ono Cipra, Babić ... i u vas. 

[Ben Dover]

To je bila šala. Nisam bio razumeo u prvi mah na šta si mislio onime.

Rekoh samo da je po normi. U rečniku važećeg Pravopisa stoji „šeststo, šest stotina; šeststo četrdeset (i) pet (petoro/petero, petorica, peti), šest stotina četrdeset (i) pet itd., t. 114, 115“. Tačka 114: „Spojeno se pišu brojevi od 200 do 900: dv(j)esta, trista, četiristo, šeststo, devetsto“. No, izgovara se, hvala bogu, [šesto], nećemo lomiti jezik skupom -stst-; kao što se npr. izgovara [precednik], što ipak pišemo <predsednik>. Nije ovo toliko babićevski.

[lazavr]

bajone  http://www.njuz.net/klajn-ubedili-ste-me-izjednacicemo-je-l-i-jer/


eto ti tvog Klajna 

[Ben Dover]

Video sam to. Dobar je Njuz.

[annorax]

@Bajone:
Ček' malo, da vidim jesam te dobro shvatio:

[šesto] se izgovara pravilno/po normi, a ne 'nako, kô npr. [čo'ek]? Da li je to onda primjer (jedini?) gdje Vuk ne važi? Šicam te kuriozitete; recimo, skužio sam da je velim jedini glagol koji nema infinitiv. 

I je li ovo novitet? Ja sam kroz cijelu osnovnu i srednju školu pisao šesto (svi smo) i niko nas nije ispravljao.

Kažeš dvjesta, trista. Je li pravilno dvjesto, tristo? Trebalo bi da jeste. 

I de mi reci gdje nalaziš one znakove za izgovor engleskih glasova? Ove:

/ˈmɔrə/

U Character Mapu ih ne nađoh, ni u jednom Character setu.

@Igor:
Je li u hrvatskom ispravno šesto? Jedino tako?

[Ben Dover]

Broj 600 pišeš slovima 〈šeststo〉 (u tupouglim zagradama beleži se grafija, mada se one često zamenjuju znakovima ’veće’ i ’manje’ [< >]), a izgovaraš (uprošćavaš) kao [šesto] (u uglastim zagradama beleži se izgovor), prosto je takav govorni aparat. (Tako se i u pisanju zanemaruje jed. po zv. u gradski, ali to u izgovoru svakako postaje [gratski/gracki].) Razumeš? I jes’ šeststo novitet, još od Vuka, mislim. I u hrvatskom je šeststo, samo se Igor sprdao na račun hrv. i srp. lingvista, aludirajući na to da su srp. opušteniji što se preskripcije (propisivanja toga šta je ’pravilno’) tiče, tj. mislio je da je u srp. pravilno šesto za broj 600, ali nije. Dakle, u oba standarda samo šeststo.

I jok more, ne ide dv(j)esto, tristo: rečnik uz P10 (i P93), te RJN, RMS i RSJ (jednotomni Rečnik srpskoga jezika Matice srpske) donose samo dv(j)esta i trista (stara je množina bila sta, pa se to zadržalo ovde: *dv(ij)e sta, *tri sta < dv(j)esta, trista).

To famozno velim zaista ima samo prez. velim (pokr. velju), mn. za 1. i 2. l. velimo i velite, te još impf. veljah i gl. pril. sadašnji veleći (RMS). Petar Skok, Etimologijski rječnik: „U ukupnom hrv.-srp. infinitiv ne postoji (čakavski i hrv.-kajk.). Ograničenost na prezent nastala je zbog sinonimije (reći, govoriti, kazati), i što se govori samo u često upotrebljavanim rečenicama tipa: velim ti, ko velíš. Hrv.-srp. je inovacija što je postao verbum dicendi [„govorna reč“]. U ostalim slavinama infinitiv postoji: stcslav. veleti, češ. veleti, rus. veletь itd.“

Te znakove za izgovor glasova imaš u Tabeli znakova pod IPA proširenjima, a sadrže ih svi veći fontovi: tajms nju rouman, verdana, kalibri. Ali, da se ne bi mlatio i sam ih nalazio, lepo odeš na ovaj internet rečnik i potražiš to što ti treba, on sadrži gotovo sve.

[BJ Huja]

Klaić kaže karavansaraj.

Bajone, kako se pravilno (slovima) zapisuje broj 600?

Hvala 

[vekyizveky]

Pitanjce! 
Ime je Andrea.
Piše li se: Bila sam kod Andree ili Andreje? 
Ili njekako trećastije? Ili da je prekrstim?
Ili da odem na lobotomiju jer mi mozak više ne funkcionira?

[Ben Dover]

Andree (kao Gea-Gee, Tea-Tee, kohlea-kohlee itd.), sem ako u hr. standardu nije drugačije, mada sumnjam.

[vekyizveky]

I mislila sam da je tako, al' su mi se
vijuge neš' pobrkale i više nisam bila sigurna. Hvala!

[mijau]

Andree (kao Gea-Gee, Tea-Tee, kohlea-kohlee itd.), sem ako u hr. standardu nije drugačije, mada sumnjam.

Nije drukčije.

Ženska imena koja završavaju na -ea sklanjaju se tako da se u kosim padežima između e i padežnoga nastavka ne umeće međusamoglasničko j: N Andrea/Matea/Tea, G Andree/Matee/Tee, DL Andrei/Matei/Tei, A Andreu/Mateu/Teu, V Andrea/Matea/Tea, I Andreom/Mateom/Teom.

[Ben Dover]

Nema na čemu, Veki. Eto, i mijau potvrđuje.