Mali pravopisni podsetnik

[heller]

    Profesor Ivan Klajn kaže da kad je reč o imenima hramova i svetaca, ranije su predznaci „sveti”, „hram”, „crkva” mogli da se pišu i malim i velikim slovom, a sada je to ujednačeno i piše se velikim slovom (Hram Svetog Save, Crkva Uspenja, Sveti Jovan…)
    Ranije je kod ustanova, udruženja, klubova prva reč mogla da se piše i malim i velikim slovom, a sada je ujednačeno i piše se velikim (Fudbalski klub Železničar…)
    I kada se radi o imenima ulica, ranije se reč „ulica” mogla pisati i velikim malim slovom, a sada se piše velikim (Ulica Zmaj Jovina…)
    Neke složene reči koje su se mogle pisati sa crticom ili sastavljeno sada se pišu sastavljeno (Austrougarska, radiodrama, automehaničar…).
    Reči „za uzvrat”, „na prečac”, „na izgled” su se mogle pisati i sastavljeno i rastavljeno a sada samo sastavljeno „zauzvrat”, „naprečac”, „naizgled”.

http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/246639/Nije-sveti-Sava-nego-Sveti-Sava

[annorax]

1) Ako želim da skraćeno napišem petsto godina, hoću li pisati 500 god., 500 god, 500 g. ili 500 g? Znam da je g. skraćenica za gospodin, ali toliko sam toga viđao tokom godina da više nisam siguran. I čini mi se da se grami skraćeno pišu g (tj. da je nepravilno gr.).
2) Ako želim da skraćeno napišem petnaest minuta, hoću li pisati 15 min. ili 15 min?
Hvala unaprijed. 

[Ben Dover]

Po Pravopisu: g. i god. skraćeno za godinu. Za gram je g skraćenica, g. za gospodin, min. za minute.

[MilanRS]

Zar nije min za minute, a min. za minimalno?

[Ben Dover]

Oboje s tačkom. Takođe: minut i m. i min., sekunda s. ili sek., čas č., č ili h, sat s. (s tačkom). Kod nas nije uobičajeno izostavljanje tačke u skraćenicama, sem u slučajevima koje propisuje Pravopis.

[annorax]

Malignancies - mogu li za ovo reći kratko malignosti? Malo mi je predugačko maligne vrste tumora, ali nisam siguran postoji li uopšte riječ malignosti u našem jeziku?

Može li jednostavno „zloćudni tumori“, ako se malignancies na to odnosi?

Bajone, fyi, na kraju sam preveo kao maligniteti. To jeste medicinski termin, jasno je na šta se odnosi i još uvijek je kraće od zloćudni tumori.

[Ben Dover]

Dobro, ali šta će to u ovoj temi? Zar to ne spada pod Zapeo sam kod prevođenja...? Ima i malignitet kao reč, i malignost, tako da nije greška.

[annorax]

Ono tamo smo bili riješili, a ovo sam napisao ovdje zato što nisam bio siguran postoji li u našem jeziku/jezicima riječ malignost, a učinilo mi se da ti veliš da ne postoji. A za malignitet sad sigurno znam da postoji. To je sve. 

    Neke složene reči koje su se mogle pisati sa crticom ili sastavljeno sada se pišu sastavljeno (Austrougarska, radiodrama, automehaničar…).
    Reči „za uzvrat”, „na prečac”, „na izgled” su se mogle pisati i sastavljeno i rastavljeno a sada samo sastavljeno „zauzvrat”, „naprečac”, „naizgled”.

Važi li to i za do đavola! i dođavola!, do vraga! i dovraga!, do viđenja i doviđenja? U posljednje vrijeme viđam svašta po knjigama (kulturnim knjigama), a recimo Klajn kaže da je pravilno do vraga/do đavola/do viđenja. Doduše, imam predratno izdanje (1981.). Uopšte, kad je urađena posljednja revizija gramatike i pravopisa srpskog jezika?

Još nešto: znam da je u srpskom jeziku ravnopravno ostavljati imena u originalu i transkribovati ih (osim kad se piše ćirilicom). Je li tako i u hrvatskom jeziku ili se imena ostavljaju isključivo u originalu? Pitam zato što se sjećam da je King Eric jednom kolegi odbio prevod zato što je uradio "prelaz" sa srpskog na hrvatski, a ostavio imena u transkribovanom obliku.

[mijau]

Još nešto: znam da je u srpskom jeziku ravnopravno ostavljati imena u originalu i transkribovati ih (osim kad se piše ćirilicom). Je li tako i u hrvatskom jeziku ili se imena ostavljaju isključivo u originalu?

Citirat ću se s drugog podforuma:

Ne znam dopušta li hrvatski Pravopis transkripciju ili je isključiv po tom pitanju, pa daje samo izvorno pisanje.

Ne, imena se izvorno pišu, a ona iz jezika koji pišu drugim pismima (npr. kineski i japanski) koriste međunarodno dogovorenu transkripciju (koja se često pogrešno pripisuje engleskom jeziku).

Kod pridjeva nastalih od stranih imena preporuča se (ali nije obavezno) korištenje transkripcije (bolje vašingtonski nego washingtonski, bolje filadelfijski nego philadelphijski itd.) - ovo naravno ne vrijedi za osobna imena (John - Johnov).

[King Eric]

Još nešto: znam da je u srpskom jeziku ravnopravno ostavljati imena u originalu i transkribovati ih (osim kad se piše ćirilicom). Je li tako i u hrvatskom jeziku ili se imena ostavljaju isključivo u originalu? Pitam zato što se sjećam da je King Eric jednom kolegi odbio prevod zato što je uradio "prelaz" sa srpskog na hrvatski, a ostavio imena u transkribovanom obliku.

Nisam do sada odbio nijednu obradu sa srpskog na hrvatski i obratno isključivo zbog toga. Odbijao sam ih jer ljudi titlove samo provuku kroz jedan od onih groznih programa za pomoć pri prebacivanju s jednog jezika na drugi koji su jako, ali stvarno jako loši, i nakon toga ih ne dorade.

Lijepo bih molio sve korisnike da ne izvode takve budalaštine. Hvala na razumijevanju.

[igor_MD]

Ono tamo smo bili riješili, a ovo sam napisao ovdje zato što nisam bio siguran postoji li u našem jeziku/jezicima riječ malignost, a učinilo mi se da ti veliš da ne postoji. A za malignitet sad sigurno znam da postoji. To je sve. 

I još da ipak riješimo ovo.
Malignitet nema u hrvatskome, a vjerujem ni u srpskome, značenje kakvo ima u engleskome: zloćudni tumor. U engleskom malignancy znači i "svojstvo onoga što je maligno, malignost, malignitet, zloćudnost". Upravo to znači u hrvatskom.
Ne možeš reći: Ovaj je malignitet metastazirao.
Može: zloćudni tumori, maligne neoplazme, rak (jebi me, ali ovdje ne bih koristio množinu  )... Ne znam sad ima li još što. 

U medicini se zna koristiti i riječ malignomi za zloćudne tumore, ali mislim da ta riječ nema baš veze s pameti.   

[Ben Dover]

Nemam tu dopunu Pravopisa, ali ne verujem da su spojili *dovraga, doviđenja i sl. To se oduvek pisalo samo odvojeno. Tako u P93 i u Klajnovom RJN. Uporedi: do vraga, do đavola, do belaja, do b(ij)esa — sve su to izrazi koji znače slično, i svi se pišu odvojeno; do viđenja kao i u emisijama čuveno do slušanja, do gledanja itd. — dakle, odvojeno pisanje.

P. S. Prevideo sam ovo na 51. strani: Igore, tako je i u srpskom. Ako od prideva maligan, koji znači ’štetan, opasan, zloćudan’, izvedemo imenicu malignitet ili malignost, ona će značiti ’svojstvo onog što je maligno’. Iz Medicinskog leksikona (Medicinska knjiga, Bg—Zg): malignitas, ’malignost, opakost, zloćudnost, skup malignih osobina nekog patološkog procesa ili patološke tvorevine’. Zato sam i rekao ranije zloćudni tumori, a za malignosti se ispravljam — reč postoji, ali ne u značenju ’maligni/zloćudni tumori’, pa jeste greška ako se tako upotrebi.

[Ben Dover]

Citirat ću se s drugog podforuma: [...]

Kako ovo? Zar nije f bezvučno (iako bez zvučnog parnjaka), pa uzrokuje jednačenje po zvučnosti ovog d iz pod-? Pravilno je potforum, sem ako podforum nije neki izuzetak od jednačenja u hrvatskom, pošto u srpskom nije.

[dragan4e]

Mene kopka kako se piše "pod hitno", odvojeno ili spojeno? Negde sam video i "pothitno".

[Ben Dover]

Po svemu sudeći: pod hitno. Nema ni u Pravopisu, ni u Klajnovom RJN, niti u rečnicima odrednice pothitno.

[mijau]

Razlog zašto je podforum prihvaćen:

F zapravo nema zvučne opozicije: /f/ je u hrvatskom frikativ, a /v/ aproksimant. Tako /f/ nema zvučnog parnjaka, a bogme ni /v/ bezvučnog. A gdje nema opozicije, malo je blesavo govoriti o zvučnosti/bezvučnosti.
Dakle, može i podforum.

I tako je ostao podforum. 

[igor_MD]

Razlog zašto je podforum prihvaćen:

F zapravo nema zvučne opozicije: /f/ je u hrvatskom frikativ, a /v/ aproksimant. Tako /f/ nema zvučnog parnjaka, a bogme ni /v/ bezvučnog. A gdje nema opozicije, malo je blesavo govoriti o zvučnosti/bezvučnosti.
Dakle, može i podforum.

I tako je ostao podforum. 

Hm, othraniti (ni h nema "opozicije"), otfućkati, isforsirano...
Možda podforum jest prihvatljivo, ali opet - zašto... bo...

[mijau]

Kažu Babić-Finka-Moguš, jednačenje se u pismu ne provodi u novijim složenicama (adhezija) te u imenicama stranog podrijetla i u njihovim izvedenicama (plebs).

Podforum je svakako novija složenica, a i korijen mu je stranog podrijetla.
 

[igor_MD]

Aha. To bi bilo bolje objašnjenje od onog prethodnog 
Ne kažem da mi se sviđa (to njihovo mi i nije objašnjenje), ali ako je tako - tako je.

Danke, mijau. 

[Ben Dover]

Dobro, objašnjenjem nisam nešto ubeđen (obično jednačenje izostaje u vlastitim imenima: Vašington, Fejsbuk, jer je tu izraženije očuvanje izvorne strukture, dok se potonja reč oseća kao složenica, pa se suglasnici različite zvučnosti nalaze na sastavu), ali sad baš da se ne provodi u zajedničkim imenicama (sem ako nisu postale od vlastitih imena)... No, dobro, to važi za hrvatski. U srpskom je, napominjem još jednom, pravilno s jednačenjem: potforum.

[MilanRS]

U srpskom je, napominjem još jednom, pravilno s jednačenjem: potforum.

Onda sam dosad nesvjesno griješio, a od sada ću svjesno griješiti.

Podforum.

[SuperSerb]

U srpskom je, napominjem još jednom, pravilno s jednačenjem: potforum.

Kakva glupost...

Onda sam dosad nesvjesno griješio, a od sada ću svjesno griješiti.

Podforum.

Isto.

[heller]

Citirat ću se s drugog podforuma: [...]

Kako ovo? Zar nije f bezvučno (iako bez zvučnog parnjaka), pa uzrokuje jednačenje po zvučnosti ovog d iz pod-? Pravilno je potforum, sem ako podforum nije neki izuzetak od jednačenja u hrvatskom, pošto u srpskom nije.

Reč potforum ne postoji u srpskom jeziku, zajebi pravila, znam svoj jezik 

[Ben Dover]

Pravopis nije zakon, te niko neće u zatvor ako ga ne poštuje. Tema je o pravopisu, pa sam napomenuo kako je pravilno u srpskom, a vi kako ’oćete.

[dragan4e]

Kada se upotrebljava veznik ako, a kada ukoliko?

[igor_MD]

Većina će jezikoslovaca za ukoliko reći da ga treba mijenjati veznikom ako, osim ako nemamo u rečenici formulaciju ukoliko - utoliko. Recimo: Ukoliko više uči, utoliko više zna.
Svagdje ćeš u gramatikama naći, uz ako, i pogodbeni veznik ukoliko, ali kao što rekoh...

Ja bih rekao da s tim ukoliko ljudi uvijek nastoje ispasti "službeniji, pismeniji...": "Ukoliko imate kakvih pitanja, javite nam se..." Jer ovo ako im je "preobično." 


Još nešto:
Veznik pošto. Zbilja ga mnogi ovdje koriste u značenju budući da, jer.
Veznik pošto treba koristiti jedino kao vremenski veznik u značenju nakon što. (U srpskome je drugačije.) Dakle:

Nije došao pošto je bio bolestan.
Pošto je došao, tulum je počeo.

[Ben Dover]

Budući da su nam norme drugačije, da se oglasim i ja. U srpskom je ispravno da ukoliko stoji samostalno kao pogodbeni veznik u značenju ako, a pravilno je i koristiti veznik pošto kao uzročni umesto jer, budući da, zato što. Dakle, Dragane, možeš koristiti oba veznika slobodno i varirati.

[annorax]

Još nešto: znam da je u srpskom jeziku ravnopravno ostavljati imena u originalu i transkribovati ih (osim kad se piše ćirilicom). Je li tako i u hrvatskom jeziku ili se imena ostavljaju isključivo u originalu? Pitam zato što se sjećam da je King Eric jednom kolegi odbio prevod zato što je uradio "prelaz" sa srpskog na hrvatski, a ostavio imena u transkribovanom obliku.

Nisam do sada odbio nijednu obradu sa srpskog na hrvatski i obratno isključivo zbog toga. Odbijao sam ih jer ljudi titlove samo provuku kroz jedan od onih groznih programa za pomoć pri prebacivanju s jednog jezika na drugi koji su jako, ali stvarno jako loši, i nakon toga ih ne dorade.

Lijepo bih molio sve korisnike da ne izvode takve budalaštine. Hvala na razumijevanju.

Molim te nemoj ovo shvatiti kao da kritikujem tvoj rad, jer mi to stvarno nije bila namjera. Samo sam sebi htio razjasniti jesu li u hrvatskom jeziku oba načina pisanja stranih imena pravilna.
Ne mogu citirati jer je to u temi "Prevodi koji nisu postavljeni na sajt", ali napisao si ovako (str. br. 9, 9. post odozgo):
White Collar - 02x13 - Countermeasures 720p HR

Postavio hrocker.

Očajno loša obrada Ziledinovog titla na hrvatski. Puno rečenica nije obrađeno i imena su ostavljena transkribirana.
pa sam na osnovu toga zaključio da je to neispravno u hrvatskom jeziku. To je sve.
King Eric, imaš PM u kojem te molim da mi razjasniš još nešto.

[King Eric]

Sad ću ja malo citirati mijaua.

Ne, imena se izvorno pišu, a ona iz jezika koji pišu drugim pismima (npr. kineski i japanski) koriste međunarodno dogovorenu transkripciju (koja se često pogrešno pripisuje engleskom jeziku).

Dakle, kod obrada sa srpskog na hrvatski imena se moraju vratiti u originalni oblik.

U prošlom postu sam se krivo izrazio. I samo ostavljanje transkribiranih imena u obradama sa srpskog na hrvatski je dovoljno da se obrada odbije. Ako ih već netko radi, onda zahtijevamo da obrade budu barem na razini originala, ako ne i bolje od toga. Tko nema volje za poštenu obradu, neka se ostavi toga.

[annorax]

Čovjek se zove Edard Stark. Kad mu se neko zvanično obraća, je li pravilno pisati lorde Edarde Stark ili lorde Edarde Starku? Glasam za prvo, ali nisam siguran. Viđao sam i ono Hej, Starku! kad se dovikuju i slično.
Hvala unaprijed.