Mali pravopisni podsetnik

[Aleks@]

Lingvisti, dajte strucno misljenje.

Treba mi vokativ imena koja se zavrsavaju na -ez.

Himenez
Gomez

Da li da bude isti kao nominativ?

Po pravopisu bi trebalo da dobiju nastavak -u, ali zvuci nakaradno HINENEZU. A mozda je i HIMENEZE?

[Mila]

Treba mi vokativ imena koja se zavrsavaju na -ez.

Himenez
Gomez

Da li da bude isti kao nominativ?

Da, kod vlastitih imenica stranog porijekla je dopušteno da vokativ bude jednak nominativu. 

[igniss]

Off

Nego, Šćepo, jel' "ovdje" sad nepravilno po vašem novom pravopisu?

Jeste.

Samo jedan komentar: 

Sad će najobrazovaniji Crnogorci da ispadnu manje pismeni od čobana.

[MilanRS]

^ Zavisi od referentnog sistema.

[daxdavor]

Je li ispravo reći manire ili maniri?

[Arbok]

Moje mišljenje je maniri, definitivno...

[Red Dragon]

Ja mislim da je ispravno i jedno i drugo.
Ali sve zavisi kako ide rečenica.

Imas npr
Njegovi maniri
On ima manire

[daxdavor]

Ja mislim da je ispravno i jedno i drugo.
Ali sve zavisi kako ide rečenica.

Imas npr
Njegovi maniri
On ima manire

Mene zanima nominativ.
Znači:
Njegovi maniri ili
Njegove manire

[mijau]

Mene zanima nominativ.
Znači:
Njegovi maniri ili
Njegove manire

Njegove manire.

U hrvatskom je riječ manira ženskoga roda.

[daxdavor]

Mene zanima nominativ.
Znači:
Njegovi maniri ili
Njegove manire

Njegove manire.

U hrvatskom je riječ manira ženskoga roda.

Iskreno, tebe sam i čekal...
Hvala.

[mijau]

Provjeravao sam tvrdnju u Hrvatskom enciklopedijskom rječniku, zato si "morao" čekati. 

[igor_MD]

Ne znam vrijedi li ovo za srpski, ali:

Pravilno/nepravilno:

Dogodit će se to prije ili poslije.
Dogodit će se to prije ili kasnije.

godinu dana prije/poslije
godinu dana ranije/kasnije

U prodavaonicu ću otići poslije.
U prodavaonicu ću otići kasnije.


Prilog u značenju "nakon predviđenog vremena" jest kasno:
Došao sam kasno, a ona još kasnije.


Primijetit ćete, ako ovo upamtite, kako ćete sve one eng. "later" mijenjati u "poslije". Barem sam ja puno češće pisao "kasnije"... Ali više - ne.

[igor_MD]

Evo još nekoliko sitnica standarnoga hrv. jezika koje sam čitao:

-nalikovati na koga, što, a ne nalikovati komu, čemu

-sličiti komu, a ne sličiti na koga

-piše se uvijek: prije nego što je poginuo, a ne prije nego je poginuo

-Kći mi je rekla ili izgleda kao kći, a ne: Kćer mi je rekla, izgleda kao kćer
(nominativ: kći; akuzativ: kćer)

[bojan92]

Probosti kolcem ili kocem?

[igor_MD]

Kolcem.

[MilanRS]

U pravopisu srpskog jezika je kolac, koca (kolca), množina koci (kolci) i kočevi (kolčevi).
U zagradi su varijante koje su u običaju manje obične ili su mu nesvojstvene.

To je citat iz pravopisa.
Znači, za srpski jezik preporuka: "kocem".

[bojan92]

Hvala .

[igor_MD]

Sori, automatski sam pisao, bez gledanja na jezik. Ali glavno da je odg. tu. 

[Diesel986]

Ajd kad ste vratili temu u život da opet napišem, jer vidim po zadnjim postovima da se naveliko koristi sLIJedeći umjesto sLJedeći, a i na tvu i po trgovinama na blagajnama sa oznakama za sljedećeg kupca često piše slijedeći kupac.

*Sljedeći je pridjev u značenju idući i dolazi uvijek uz imenice (sljedeća stranica; sljedeći nastavak; sljedeći tjedan; sljedeća epizoda; treba učiniti sljedeće...).

*Slijedeći je glagolski prilog sadašnji od glagola slijediti i znači činiti nešto na način da nekoga/nešto slijedimo (Slijedeći Marka, došao sam do zgrade.).

[igor_MD]

Da, to se svugdje griješi, i ovdje je već pisano o tome, al' vrag to čita.
A taj glupi gl. prilog gotovo se i ne koristi.

[igniss]

Ajd kad ste vratili temu u život da opet napišem, jer vidim po zadnjim postovima da se naveliko koristi sLIJedeći umjesto sLJedeći, a i na tvu i po trgovinama na blagajnama sa oznakama za sljedećeg kupca često piše slijedeći kupac.

*Sljedeći je pridjev u značenju idući i dolazi uvijek uz imenice (sljedeća stranica; sljedeći nastavak; sljedeći tjedan; sljedeća epizoda; treba učiniti sljedeće...).

*Slijedeći je glagolski prilog sadašnji od glagola slijediti i znači činiti nešto na način da nekoga/nešto slijedimo (Slijedeći Marka, došao sam do zgrade.).

Ovo je postalo 28. tačka prvog posta.

[Diesel986]

Ovo je postalo 28. tačka prvog posta.

 

[igniss]

To sam i ja rekao, ali mi dvoje ljudi konstantno tupe da ta riječ ne postoji nego da je pomeriti, da je to srpska riječ i da mi to prof. hrv. ne bi priznali jer postoji pomaknuti

Hrvatski standardni izraz je pomaknuti; pomjeriti je razgovorni oblik, preuzet iz srpskog.

Zna li se kada je ta reč preuzeta iz srpskog i kako se to utvrđuje? Zaista ne razumem toliki strah od srpskog jezika. Ispade da je jedino bitno da neki političkom odlukom novonastali jezik (pritom ne mislim na hrvatski) nije srpski. Prolazim prošlog leta kroz Goražde i tamo vidim da na autu parkiranom pored puta piše "Cestovna ophodnja". Zakunite se (prisegnite ) svi vi u Hrvatskoj da nikada ne koristite reč "patrola"?  Kako objasniti da je to već ubačeno u bošnjački? Kako to da crnogorski pravopis piše tridesetogodišnji Adnan Čirgić sa dvojicom hrvatskih lingvista? Zar je crnogorski bliskiji hrvatskom nego srpskom? Zamislite sutuaciju, recimo u Banjaluci: dva čoveka - jedan Srbin, drugi Musliman, govore identičnim jezikom, a prvi kaže da govori srpskim, drugi da govori bosanskim. Toliko insistiranje na tome da ovde postoje četiri različita jezika, postaje samo sebi kontraargument. Da li će Portugalac i Španac ikada progovoriti na tu temu? Bugarin i Srbin? Nemac i Englez? Da li je za postojanje jedne nacije obavezno postojanje i zasebnog jezika? Naravno da nije, jer onda ne bi postojali Austrijanci, Amerikanci, Brazilci, Belgijanci...
Nadam se da nikoga nisam uvredio, jer mi to nije bila namera. Još manje mi je bila namera da pišem o politici, ali se, nažalost politika meša tamo gde joj nije mesto.

[nebojsa66]

Definitivno sve za što si rekao 

Ali upravo zbog te politike koja se miješa je izgleda toliko pokušavanje odvajanja jezika.
Da, treba poštovati svoj jezik i njegovati ga i bogatiti, ali to činiti samo kako bi se razlikovalo od nekog drugog jezika je apsurdno.

[mijau]

Ne vidim baš u čemu je problem. Imamo standardnu riječ pomaknuti (pomaći) (stariji jezični oblik), zašto je mijenjati posuđenicom pomjeriti (noviji jezični oblik)? 


I samo da napomenem, ja sam žestoki protivnik uplitanja politike u jezik.
 

[igniss]

Ne kažem da je baš tu problem. To me je samo podstaklo da se prisetim svega ovoga što sam kasnije napisao.

[annorax]

Imam nedoumicu. Strana imena pišem u transkribovanom obliku i pitam se je li pravilnije napisati Kejhil ili Kehil? Džouns ili Džons? Nisam siguran je li svejedno? Ovo zadnje je često prezime i oni ga izgovaraju "Džouns", ali naši prevodioci (i na TV-u, a i u knjigama) češće napišu "Džons", pa pretpostavljam da je to više "u duhu" našeg jezika?

[igniss]

Postoje pravila za transkribovanje, ali ne može se svaki specijalan slučaj njima odrediti.
http://www.vokabular.org/pravopis/doku.php?id=%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D0%B3%D0%BE%D1%92%D0%B5%D0%BD%D0%BE_%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%B0%D1%9A%D0%B5
 Džons je često prezime, pa ga tako i piši, iako ga oni izgovaraju malo drugačije. Sve ostalo piši najpribližnije onome što čuješ, pa samim tim i "Kejhil".

[dakyorlando]

I ja sam negde video "Džouns"; svakako da ne treba pisati tako nego "Džons".

Ima još imena koja ne bi trebalo pisati baš onako kako se izgovaraju. Na primer, ime koje se piše Daphne: kad ga izgovaraju svi kažu "Defni", ali niko tako ne piše. Neki napišu "Dafni", ali ja uvek pišem "Dafne".

Ili recimo u seriji Phineas and Ferb, da pišem imena dvojice glavnih junaka onako kako se izgovaraju, bilo bi Finijas i Frb. Izgledalo bi glupo, zar ne?

[MilanRS]

Ona iz CSI:NY je na BHT1 pisana kao Brn (Vanessa Ferlito as Det. Aiden Burn).
Neobično, sasvim.