Mali pravopisni podsetnik

[dakyorlando]

Kad već govorimo o navodnicima: kada citiraš nešto (ili jednostavno stavljaš nešto pod navodnike), pa kad unutar toga treba još nešto staviti pod navodnike, da li onda treba koristiti apostofe kao navodnike unutar navodnika? Znači:

Rekao mi je: "Sinoć sam išao u 'Sava centar' na koncert."

ili

Rekao mi je: „Sinoć sam išao u ,Sava centar’ na koncert.”

[MilanRS]

Ovo prvo. Pošto donji apostrof ne postoji, a zarez se ne može koristiti u te svrhe.
Pravopis navodi i mogućnost da se dio koji ide pod navodnike pod navodnicima umjesto apostrofa podvuče. Ili da se koristi druga vrsta navodnika. Ili da se stave dupli znaci navoda.
Ipak, najlakše je ovako kao što si naveo u prvom primjeru.

[dakyorlando]

Ne, nisam mislio koji od ta dva, nego sam naveo primer ako se neko koristi samo gornjim navodnicima i primer ako koristi i donje. A čini mi se da sam viđao da zarez služi umesto tog prvog. Dakle, samo sam pitao da li treba tako ili na drugi način.

Ovo za podvlačenje prvi put čujem, a ovo što se tiče druge vrste navodnika - mislim da bi zarez i apostrof baš i mogli da posluže.

[MilanRS]

Znam da je u srpskom pravilno da su otvoreni navodnici "donji", a zatvoreni "gornji", ali zbog fontova sve više se koriste "gornji" i za početak i kraj navoda.
U Pravopisu sam gledao, koriste donje za početak, gornje za kraj, a navod pod navodnicima je sa apostrofima i uvijek je apostrof, i na početku i na kraju. Nigdje nisam vidio da se i zarez koristi, ali izgleda simpatično u tvom primjeru.

[petko]

Ne bi valjalo koristiti zarez za takve stvari... narušava pravilo da pre zareza nemamo razmak a posle obavezno imamo. Zeznulo bi nam razne makroe i skripte.

[delrey]

Ne bi valjalo koristiti zarez za takve stvari... narušava pravilo da pre zareza nemamo razmak a posle obavezno imamo. Zeznulo bi nam razne makroe i skripte.

Sad sam to hteo da kažem, mada jeste pravilno.

[igniss]

Polunavodnici se pišu kao varijanta navodnika u posebnim prilikama, najčešće kao uži navod u okviru šireg. Video sam samo jednu jedinu varijantu pisanja toga, a to je, npr:

Rekao mi je: "Sinoć sam išao u 'Sava centar' na koncert."

Dakle, nikakvi zarezi, jer zna se čemu služi zarez.

I jedna i druga rečenica je ako baš hoćete pod konac neispravna.

"Razgovarat ću samo s Markom Benfordom."

Možda na hrvatskom. Na srpskom nije ispravno ovo što si ti napisao.

[MilanRS]

Mislim da se on osvrnuo na ovo "s" u odnosu na "sa", a ne ovo "razgovarat ću"/"razgovaraću".
Što se tiče "s"/"sa", nisam upoznat kad se koje koristi. Ima li preciznih definicija za srpski jezik?
Ja pišem od slučaja do slučaja, kako mi ljepše zvuči u kontekstu.

[Doki]

Ja pišem od slučaja do slučaja, kako mi ljepše zvuči u kontekstu.

Tako je zapravo i najbolje. Jer svako ima svoju teoriju, neki kažu da se sa piše prije riječi koje počinju sa s, z, š, ž (i zamjenicom mnom). Neki još ubacuju tu i brojeve (kompliciraju bzvz).

[Debeloguzi Diktator]

Mislim da se on osvrnuo na ovo "s" u odnosu na "sa", a ne ovo "razgovarat ću"/"razgovaraću".
Što se tiče "s"/"sa", nisam upoznat kad se koje koristi. Ima li preciznih definicija za srpski jezik?
Ja pišem od slučaja do slučaja, kako mi ljepše zvuči u kontekstu.

na to sam mislio.
u hrvatskom se "s" piše odnosno koristi "sa" ako iza slijede suglasnici s,z,š, ili ž, pa se piše sa sobom itd,
te ako iza "s" slijedi suglasnički skup npr. sa Ksenijom, sa pšenicom.
"sa" se koristi i kada iza prijedloga "s" dolazi samo jedan glas/slovo: To se piše sa č, a ne sa ć.

prijedlog s(a) se koristi samo u genitivu i instrumentalu.

[igniss]

Što se tiče "s"/"sa", nisam upoznat kad se koje koristi. Ima li preciznih definicija za srpski jezik?

Nisam nigde našao da to eksplicitno piše, mada vidim da u Pravopisu to primenjuju. Ako je neko negde našao potvrdu da ovo što je DD napisao važi i za srpski, neka nas obavesti.

[HeadBurn3r.]

Samo nešto je l' pravilno: spasenje ili spašenje?

[igniss]

Spasenje.

[HeadBurn3r.]

Super tako sam i pisao.

[daxdavor]

Jel u hrvatskom ide zarez prije veznika iako?

[mijau]

Jel u hrvatskom ide zarez prije veznika iako?

Nema potrebe. Dolazi samo ako želiš posebno istaknuti nastavak rečenice.

[daxdavor]

Jel u hrvatskom ide zarez prije veznika iako?

Nema potrebe. Dolazi samo ako želiš posebno istaknuti nastavak rečenice.

Hvala!

[pharaoh1]

primjetio sam da se dosta raspravlja i o pisanju imena onako kako se izgovaraju ili onako kako se pišu,
osobno ne smeta me srpski prijevod ni malo, ali to sa imenima me recimo iritira, to ime zapravo više nije ime junaka ili lika,
već predstavlja neko posve novo ime, eh sad, probajte se staviti u suprotnu situaciju da srpski film ili serija igra u americi,
imali bi u njihovim tilovima imena poput; Slowbodunn, Yo-won, Zheewoyeen, Mealeetza, Doosh-unkaah, itd.

pa šta ne bi ovo bilo apsurdno, izgovor je točan, ali na šta ova imena pismeno izgledaju....

to me podsjeća na scenu kada su Eddiju Murphyju pustili sinkronizaciju njega na njemačkom, urlao je od smijeha,
mada je zapravo to isto jedan oblik uništavanja originala....

neželim ovim postom započeti neke nove rasprave, ili nipošto nametati nešto, samo želim ukazati na apsurdnost nečeg takvog.

Primjerice, kada želim neki titl prepraviti sa srpskog na hrvatski, vrlo je teško ta imena prepraviti u njihova originalna, nego što je to sigurno
nekome kod obratnog procesa....

[igniss]

Ovakva priča se poteže već ko zna koji put. Ali, ponoviću još jednom: po našem pravopisu je ispravno i jedno i drugo kada pišemo latinicom. Ja mogu da ti navedem gomilu primera zašto je bolje transkribovati i, lično, to uvek radim. Takođe sam svestan da ni to nije dobro rešenje. Ukratko, ne postoji svaršeno rešenje za pisanje stranih naziva. Šta je drugo, nego engleska transkripcija kad naiđeš na: Tokyo, Beijing, Shanghai, Mikhalkov, Solzhenitsyn, Pyotr Ilyich Tchaikovsky... Ti bi, verujem, takve nazive ostavio u "originalu". Naravno, to nema nikakve veze s originalom, već i oni rade isto ono što i mi u Srbiji - prilagođavaju strane nazive svom govoru.

[nebojsa66]

Ma treba staviti što jednostavnije ljudima da mogu pročitati. No, kako u hrvatskom nije uobičajeno stavljati transkripcije tako ni ja to ne radim, ali onda moja majka pročita kako se piše i ima muke s time, i vidim da je sigurno jednostavnija transkrpcija ljudima koji ne znaju engleski dok je onima koji makar malo znaju logičnije i jednostavnije da ostane.
A što se tiče ruskih imena ili kineskih, oni se ionako uvijek transkribiraju kako bi bilo lakše ljudim pročitati.

[King Eric]

Ne zaboravite na klasična imena. Vidio sam u prijevodima budalaštine poput Spartacus, Quintus, Cassius, Virgil i sl. Ispravno je Spartak, Kvint, Kasije, Vergilije itd.
Klasična imena se ne pišu na latinskom ili grčkom i NIKAD na engleskom. Uvijek se prevode.

[zkarlov]

Kao ni pojmovi iz svemira(npr. sazvježđa i sve ono što ima nazive na našim jezicima) i kemijski elementi...

[igor_MD]

Ne znam je li se igdje spominjalo... Ali da malo oživim odličnu temu.
Kad bi barem svi naši (dragi  ) prevoditelji pročitali i upamtili samo prvi post ove teme.

Nego...

Kod postavljanja pitanja i sl. u hrvatskom jeziku (nisam siguran kako je u srpskome) izbjegavajte DA LI!
Da li si dobro?
Da li ti mogu pomoći?
Ne znam da li ima smisla ovo pisati. 


Pravilno je (i puuno ljepše):
Jesi li dobro?
Mogu li ti pomoći?
Ne znam ima li smisla ovo pisati.


Ovo tako često vidim u prijevodima pa eto... 

[Veleno]

Pisano je baš o tome. U hrvatskom nije po pravopisu, u srpskom jeste.

[igniss]

Nije da sam sa ijekavskog govornog područja, ali da li samo ja ovde primećujem ozbiljnu grešku? Ipak ovo nije natpis sa imenom neke prodavnice u nekom selu...

[SuperSerb]

Šćepo autor 100%.

[MilanRS]

Vijek, mn. vijekovi i vjekovi (Pravopis).
Različit je akcenat.

[SuperSerb]

E jebi ga, onda nije Šćepo.

[igniss]

Vijek, mn. vijekovi i vjekovi (Pravopis).

Šta? Ispravno i jedno i drugo? Au...

[MilanRS]

Akcenatski dubletizam automatski se pretvara u oblički i pravopisni: vijekovi i vjekovi.

Hajde, to može proći, i kaže se i kratko "vjekovi" i dugo "vije(eee)kovi",
ali u nastavku tog pasusa piše i: dijelovi i djelovi. To baš nema nekog smisla.