Zahvaljujem, mijau. (Dakako bez se.)
Ma i ta se razlika izgubila. Mislim da je retko ko uopšte i primetio ili shvatio ovo ako nije jezički pedant. Ja se trudim da je čuvam, ali ne vodim baš uvek strogo računa o tome.
Uzgred, uglavnom ti povratni glagoli imaju tendenciju da s vremenom izgube povratnu zamenicu ako mogu značiti isto ili slično i s njom i bez nje. Ranije su tako mnogi glagoli bili povratni, pa danas, nakon što su izgubili povratnu zamenicu, čudno zvuče kao takvi (npr.
razgovarati se). Sve češće čujemo i samo
odmarati, šetati umesto
odmarati se, šetati se. Naravno, pravi povratni glagoli, kao što je
boriti se, ne mogu je izgubiti (inače, ove glagole nije baš uputno upotrebljavati u bezličnim [besubjekatskim] konstrukcijama, recimo:
*tako se bori za svoju zemlju), kao ni oni koji imaju drukčije značenje s njom ili bez nje, npr.
kupati : kupati se, roditi : roditi se i sl.