Serije > Općenito o serijama

100 serija = 100 sezona

<< < (3/3)

Mulder:
Danas malo uranio. Zadnji dan.

10. Breaking Bad (2008–2013) - sezona 4 AMC
Kad je treća sezona završila, odmah od tog trenutka mi je bila najbolja sezona Breaking Bada. I bila je do prije par mjeseci. Nijanse zbilja igraju veliku ulogu u svemu ovome i kad sam pažljivo promotrio, izabrao sam četvrtu sezonu. Treća sezona je fantastična, pogotovo finale i glavna prekretnica za Walta. On od završetka treće sezone je postao monstrum. Kao što je i Vince rekao "I wanted to turn lead character from Mr Chips into Scarface". U četvrtoj sezoni je to uspio. Zato sam izabrao četvrtu jer kao i u samom filmu Scarface, Tony Montana želi cijelo carstvo, a za neprijatelja ima glavnog, a to je Alejandro Sosa. U seriji Gus je Sosa koji se bez problema može svrstati u top villaine moderne televizije. Još jedan razlog za četvrtu sezonu je i njegov lik. Upravo ga tada vidimo u pravom licu. Kao u fantastičnoj epizodi Salud gdje je on u tom trenutku Scarface. Tu je i epizoda Crawl Space koja me doslovno naježila kad sam vidio kako se Walt psihotično smije. U sezoni je i meni najdraža scena cijele serije "I am the one who knocks" uz ostale izvrsno napisane dijaloge. Jesse se isto promijenio, počeo je shvaćati u što se Walt pretvara. Kao i Mike. I nezaboravno finale Face Off u pravom smislu te riječi. Breaking Bad je serija koja je zasluženo tu gdje je. Još je svježa, ali kod ovakvih serija to nije problem.

9. Deadwood (2004–2006) - sezona 2 HBO
Divlji zapad je doba koje se često idealizira. Rade se mitovi, oni koji krše zakon postaju legende (Jesse James). Možda i tu leži razlog zašto mi je divlji zapad jedno od dražih povijesnih razdoblja jer se treba jako potrudit da bi se saznala prava istina o revolverašima, indijancima i cijeloj toj kulturi. Deadwood je serija koja je najbliže uspjela prenijeti na jedan realističan i prljav način. U seriji su uglavnom stvarni likovi pa tako imamo i Wild Billa i Calamity Jane. Svaki tadašnji grad je morao imati šerifa, tako ima i Deadwood (inače isto stvarni grad). Taj šerif je Seth Bullock kojeg je glumio Timothy Olyphant. Uglavnom se priča vrti oko njega, ali nije sam. Njegov glavni archenemy je i najbolji lik u seriji, Al Swearengen. Ianu McShaneu je pripala ta čast i jednostavno je ubio ulogom. Mislim da je to serija gdje ima najviše psovki. Nakon odličnog finala prve sezone, Al i Bullock pokušavaju surađivati da bi maknuli jednog drugog neprijatelja iz drugog bordela. Powers Boothe je isto vrhunski dodatak kao Cy, lik premazan sa svim mastima, ali nitko kao E.B. Farnum. Vjerojatno najljigaviji lik neke serije. Osim odlične scenografije, produkcije i režije, tu je i odlična autentična glazba koja daje poseban ugođaj gledatelju. Gotovo sam siguran da više nikad neće biti serije koja će biti tako prljava kao Deadwood. Na briljantan način.

8. Seinfeld (1989–1998) - sezona 4 NBC
Serija o ničemu? Potpuno nebitno. Seinfeld je serija napisana od strane Larry Davida i uz pomoć Jerry Seinfelda. Vrlo često temeljena na njihovim životima i situacijama u kojima su se nalazili. Izabrati neku sezonu najbolje američke humoristične serije je bilo strahovito teško. Možda sedma sezona jer je tamo nazi juha. Možda peta sezona jer je tamo finale The Opposite i cijeli niz fantastičnih situacija za četvorku. Izabrao sam četvrtu. Jer su tamo epizode The Airport, The Outing, The Junior Mint, slavni Bubble Boy hahaha i najbolja epizoda serije, The Contest i ono legendarno Seinfeldovo objašnjenje svojoj curi. I to je Seinfeld. Nije Seinfeld serija o ničemu kako se često govori. To je idealna filozofska serija o malim stvarima. Dobro, nekad i velikim. Samo predstavljeno na jedan humorističan način koji uopće ne namjerava biti humorističan, ali je. Humorističan je upravo radi tih stvari o kojima gotovo nikad ne razmišljamo, a konstantno se nalazimo u istim situacijama. Samo to nama nije smiješno kao i našim likovima. Smiješno je onome tko promatra. U ovom slučaju za seriju smo to mi gledatelji. Kramer, Jerry, George, Eleine. Svi su oni posebni na svoj način. Posebno George, Sokrat među njima.

7. Only Fools and Horses (1981–2003) - sezona 6 BBC One
Mućke nisu bez razloga najvoljenija serija na ovim prostorima. Glavni razlog je to što je velik dio prolazio ono što su prolazili Delboy, Rodney i deda. Muljali su i krijumčarili na sve strane. A na sve to dodan je humor. I to ne bilo koji humor. Onaj britanski, na vrhuncu. Puno je odličnih sezona, ali šesta je ono što su Mućke. Nekad najsmješnija serija, a nekad najtužnija serija. Sezona sadrži šest epizoda po 50 minuta + dva božićna specijala. Yuppy Love je epizoda gdje Del ponosno želi postati poslovni čovjek. U toj epizodi dogodi se najlegendarniji trenutak u Mućkama, Delov pad pa epizoda Danger UXD i kad se pokušavaju u poslu sa lutkama na napuhavanje, ali ono što će tek kasnije saznati je da su to lutke napunjene sa eksplozivnim plinom. Chain Gang je epizoda koja okuplja cijelu ekipu. Boycie, Brzi, Denzil, Del i Rodney. Nailaze na zlatara koji ih želi preveslati. U epizodi The Unlucky Winner Is Del će staviti Rodneya u zeznutu poziciju kad će morati glumiti da ima 14 godina  rofl rofl Sickness and Wealth je epizoda sa spiritualnom seansom i nezaboravnim upadicama Brzog. Little Problems je jedna od najtužnijih epizoda. Vjenčanje Rodneya, a Del pokazuje koliko mu je stalo do njega kad se prepušta Driscoll braći. I ona zadnja scena kad Rodney dolazi u stan, a odselio se pa mu Del objasni neke stvari. Kakav mulac!  ;D i tu je najbolji božićni specijal, možda i najbolja epizoda serije The Jolly Boys' Outing. Tu su se okupili svi. Cijela grupa i krenuli na putovanje koje nije moglo završiti na lijep način. Pet epizoda u ovoj sezoni mogu bez problema konkurirati za najbolju u seriji. A da je tu epizoda koja sadrži Batman i Robin scenu, sezona bi mogla komotno u top 3 na ovoj listi. Mućke nikad neće biti zaboravljene. Zajedno sa cijelom grupom, pogotovo Del, Rodney i dva djeda.

6. The Sopranos (1999–2007) - sezona 3 HBO
Obitelj Soprano je pravi primjer prve prave revolucionarne HBO serije. Serija koja je bila odličan spoj Godfathera i Goodfellasa. Pratimo Tonija Soprana, ubrzo glavnog šefa svoje obitelji. Normalan čovjek. Ima ženu, djecu i tu i tam se bavi kriminalom. Upravo suprotno. On mora zaštititi svoju obitelj, i svoju pravu obitelj (mafija). James Gandolfini nas je nažalost prerano ostavio, ali Tony Soprano će zauvijek ostati jedan od najboljih tv likova u povijesti. O Sopranosima se može pričati danima, o kraju, o njihovim odnosima. Posebno između njega i njegove psihijatrice što je često bio i najzanimljiviji dio u seriji. U trećoj sezoni vidimo i rast Ralpha koji bi mogao ugroziti Tonija. Tonijeva psihijatrica isto dobije svoj mali storyarc u izvrsnoj epizodi Employee of the Month. Tu je i izvrsna Edie Falco kao Carmela, njegova žena. Scene između njih, svađe i sve te prepirke spadaju među najbolje dramske momente u nekoj seriji. Tu je i cijela njegova grupa, Silvio i Furio te posebno njegov nećak Chris s kojim će proći najteže dijelove svoga života. Naravno, najboljeg nisam zaboravio. Hvalisavac Paulie je i najbolji lik u njegovoj grupi. Najbolja epizoda sezone, a možda i u seriji je kad Paulie i Chris počnu loviti ruskog gangstera u šumi po snijegu, ali sve im se preokrene. Inače, tu epizodu je režirao Steve Buscemi kao i još nekoliko njih. Sopranosi su serija sa najbolje okarakteriziranim likovima. To im donosi veliku prednost na nekoj ljestvici najboljih serija.

5. Northern Exposure (1990–1995) - sezona 4 CBS
Život na Sjeveru je serija zbog koje sam zavolio prirodu. Zbog koje i pokušavam živjeti uz prirodu. Smještena na Aljasci, u gradu Cicely koji je među dva najbolja televizijska grada. To je mala zajednica čudnih ljudi, ali jako dobrih ljudi. Ovo je najpozitivnija serija koja je snimljena. Od prve do zadnje epizode. To je serija koja nam je pokazala kako bi nam moglo biti. Miris jutarnje kave uz hladan i svjež zrak i Chrisov radio show pa posjet u Brick na jedan slastan ručak. Ako je Seinfeld idealna filozofska serija o malim stvarima, onda je Život na Sjeveru idealna filozofska serija o velikim stvarima. O životu i smrti. O prirodi i toj pozitivnoj energiji. Prve dvije sezone su kratke i odlične, a treća i četvrta najbolje. Bilo je jako tijesno, ali odlučio se za četvrtu sezonu. Svaka epizoda je različita. Pratimo Joela Fleischmana, doktora iz New Yorka koji je došao u Cicely kao doktor, ali vrlo često nailazi na alternativnu mediciju od tamošnjih indijanaca/šamana. Tu je još Maggie, prelijepa Janine Turner. Nažalost danas nije tako lijepa jer je imala niz plastičnih operacija. Ed, kao mladi indijanac i ljubitelj filmova je najveselija osoba tamo. Maurice, tipični američki patriot, ali i on nam postane drag. Holling sa svojom Shelly vodi restoran Brick. Marilyn je jedan od najsmješnijih likova zbog njezinog gledišta na sve znanstvene i medicinske Joelove činjenice koje joj pokušava objasniti. Joel je fantastičan lik, a uz njega najbolji je Chris, najveći filozof u seriji. On vodi radio svako jutro i veliki je poznavatelj knjiga i filozofije. Često vidimo kako citira velike filozofe ili pisce. Dvojac koji je kreirao seriju su Joshua Brand i John Falsey. Radili su na dosta serija, studirali rusku književnost zbog čega je i ova serija tako dobro napisana. U seriji ima i čitavi niz referenci na pop kulturu. I taj duhovni dio serije je poseban. U četvrtoj sezoni sve je na mjestu. Svaki lik dobiva dodatnu priču, čak i Marilyn kad dođe onaj cirkus u grad ili Maggie i njeizn novi dečko koji je savršeno čist. Chris kao u svakoj sezoni doživljava promijene jer previše filozofski razmišlja o životu. Zato je tu fantastična epizoda Northern Lights. I taj divni kraj kad počne citirati uz sva ona svjetla koja se uključe na kraju. To cijelu seriju krasi, krajevi epizoda. Niti jedna serija nema tako specijalne i nadahnjujuće krajeve kao Život na Sjeveru. Svaka epizoda je posebna i bavi se sa lijepim, toplim i ponekad čudnim temama. Serija koja me možda i najviše promijenila. Ponavljam svake godine na jesen/zimu najbolje epizode, a to su često čitave sezone.

4. The Twilight Zone (1959–1964) - sezona 2 CBS
"You're traveling through another dimension, a dimension not only of sight and sound but of mind; a journey into a wondrous land whose boundaries are that of imagination. That's the signpost up ahead—your next stop, the Twilight Zone."
Često sam puta napisao da je Rod Serling najvažnija televizijska osoba u povijesti. I toga se dalje držim. Vrlo je jednostavno, Zona Sumraka je najbolje napisana serija. Kao multižanrovska serija koja je kombinirala gotovo svaki žanr, utjecala je kao malo koja serija kasnije. Svaka sezona sadrži velik broj remek djela i bilo je teško izabrati između prve tri sezone. Na kraju sam izabrao drugu sezonu. Dok prva i druga sezona sadrže 36 to jest 37 epizoda, druga sezona sadrži samo 29 epizoda po 25 minuta. Tu je cijeli niz i dan danas originalnih tema i preokreta što je trademark Zone. U podcijenjene epizode, a fantastične su spadaju: A Most Unusual Camera o kameri koja predviđa budućnost, A Penny for Your Thoughts o čovjeku koji dobije telepatske moći i pokušava se obogatiti. The Odyssey of Flight 33 kao jedna od onih uznemirujućih epizoda. Cijel radnja u avionu koji se nekako vrati u prošlost, ali tek se na kraju otkrije gdje u prošlost. Zastrašujuće, ali uzbudljivo. The Night of the Meek i djed božićnjak u jednoj od najljepših TTZ epizoda. A onda su tu epizode koje su iznad svih kao što su: Nick of Time, Oboslete Man kao odlično finale. The Silence i Shadow Play kao dvije jake socijalne i uznemirujuće epizode. Will the Real Martian Please Stand Up? kao divna i smiješna epizoda, a inače nisu takve o vanzemaljcima. Kao The Invaders, vrhunska epizoda isto u ovoj sezoni. Twist legendaran. Tu je i The Howling Man, epizoda koja mi je na svako novo gledanje sve bolja i bolja zbog atmosfere i te paranoje. I vrhunsko odrađena transformacija i na kraju svih ovih unikatnih i originalnih epizodu tu je jedna tako reći ultimativna TTZ epizoda, Eye of the Beholder. Često citirana i kopirana, ali nikad nadmašena. Možda i najveći twist u povijesti neke epizode. Sami vrh televizije. Uz to izvrsno je režirana, odlična igra svjetla i tame. Osim što je velik dio epizoda napisao sam Rod Serling, imao je pomoć i ostalih tadašnjih velikih pisaca kao što je Richard Matheson. TTZ zasluženo spada u sami vrh televizije i kulture.

3. The Wire (2002–2008) - sezona 4 HBO
Četvrta sezona Žice može i komotno biti najbolja sezona neke serije. Treća je bila jako blizu, stara grupa na okupu, ali morao sam izabrati četvrtu. Tu je nova priča tako dobro sažeta. Najbolje prikazani školski sustav i ono što predstavlja. Tu je i po običaju cijeli niz socijalnih kritika. Žica je trn u oku svim tim korumpiranim političarima i onima koji stoje iza njih. Tu i leži jedan od glavnih razloga zašto Žica nikad nije dobila neku veću nagradu. David Simon je više od desetljeća bio novinar u Baltimoreu i sve zna do detalja što se točno događalo. Sve te stvari prvo je prenio u odličnu mini seriju The Corner i poslije toga je došla Žica. Svi likovi su sjajno okarakterizirani. U ovoj sezoni pratimo u školi Dukiea, Namonda, Randya i Michaela. Svih njih čeka tužna budućnost ako nešto ne promijene, a žive u ghettu. Neki pokušavaju, a neki jednostavno počnu raditi na korneru. Ono što je bilo zanimljivo pratiti jer da svaki od tih klinaca može postati novi Bubble ili novi Omar. Bubble je jedan od najboljih likova u seriji i dobije jaku emotivnu priču, i na kraju ispadne jedan od rijetkih likova koji se pokušava promijeniti, a da to zbilja misli. Omar je svakako ne samo najbolji lik serije već i jedan od najboljih likova uopće. Robin Hood ghetta. Krade od gangstera/biznismena sa svojom sačmaricom i daje onima kojima treba. Zato jako često vidimo u seriji kako ga klinci pokušavaju imitirati iako ga se boje. Tu je i Marlo, novi glavni biznismen gangster sa svojom ekipom. Posebno se izdvajaju ženskica Snoop i najbrutalniji od svih, Chris. Chris je čista suprotnost Omaru i vjerujem da bi Omar bio kao Chris da nema svoj kodeks časti. Odlično je bilo pratiti i rat između Omara i Marlove skupine. Na kraju Marlo koliko god bio odličan lik, njega nikad neće cijeniti kao Omara ili ako ćemo u sami biznis, Avona i Stringera. Oni su old school, a Marlo je dečko koji nema poštovanja prema nikome i ne drži do svojih pravila. I uz sve to tu je onda cijela policijska postaja gdje su Lester, Cedric, Bunk, Herc i najbolji od njih Jimmy McNulty koji love sve te gangstere. O njima se isto može pisati danima, ali Žica je serija koja se ne može riječima opisati. Mora se pogledati da bi se doživjela sva ta kritika društva, sva ta dubina koju može jedna serija posjedovati.

2. Twin Peaks (1990–1991) - sezona 1 ABC
1990. godine je došla serija koja je i službeno započela drugo zlatno razdoblje televizije. Art + nadrealnost. Iza serije su stajali David Lynch i Mark Frost. Ono što je serija ponudila je tad bilo nešto neviđeno, kao i danas. Nema niti jedne serije prije i poslije koja ima taj način pripovjedanja kao Twin Peaks. Spojili su dramu, misteriju, horor pa čak i sapunicu. Uz odličnu kavu i pitu te atmosferu malog grada, tu su i čudni događaji koji će zadesetiti naše građane. Kad se prvi put postavilo pitanje Who killed Laura Palmer?, odmah je postalo glavno pitanje u americi, a ostalo je povijest. Kao i najveće pitanje u televizijskoj povijesti uz Who shot J.R.?, Lynch je uz pritisak javnosti morao isporučiti ubojicu u drugoj sezoni. Zadnjoj sezoni. Inače bi serija trajala puno duže. Pilot počinje tako što Dale Cooper (Kyle MacLachlan) dolazi u grad da istraži ubojstvo, ali na ono što će naići će mu promijeniti čitavi život. Tu je plejada čudnih i bizarnih stanovnika o kojima polako saznajemo bitne stvari. Od mladih Shelly, Bobby, Donna (Lara Flynn Boyle), Leo do Lelanda, šerifa te njegovih pomoćnika. I nezaboravna Audrey Horne (Sherilyn Fenn). Druga sezona ima skoro triput više epizoda, i dalje je to odlična sezona iako se malo gube pri sredini, ali prije i poslije sredine je u rangu prve sezone. Pogotovo finale i onih zadnjih 15 minuta je nešto najbolje što sam ikad pogledao na televiziji. Hvala na tome Lynch. Ipak prva sezona zbog najbolje pilot epizode ikada. Ona originalna verzija od 90 minuta i ostalih odličnih sedam epizoda. U svakoj toj epizodi tonemo sve dublje u tajne koje grad skriva. Ne smijem zaboraviti Franka Silvu kao BOB-a, jedan od najboljih televizijskih villaina. Bizarne stvari se počnu događati od nadnaravnih događaja do čudnih, ali vrlo značajnih snova. Twin Peaks je serija sa najviše simbolike i misterije. Na temi sam već dosta toga analizirao i sva ta značenja. Grad, atmosfera, svaki lik poseban na svoj način. Osjećaj koji mi TP pruža se ne može opisati. I da ne zaboravim Badalamentia i njegovu glazbu i tu je Julee Cruise i njezina dreamy glazba.

1. The X Files (1993–2002) - sezona 3 Fox
Chris Carter je počeo raditi seriju kad je pročitao da velik dio amerikanaca ne samo vjeruje u vanzemaljce već i vjeruju da su oteti. Popularnost je stekao kakvu nije mogao ni sanjati. Ima i ona slika gdje se vidi koliko je samo serija napravila utjecaj na tom polju. Izabrati neku sezonu gdje su prvih šest pravi primjer kako treba izgledati multižanrovska serija je bilo vrlo teško. Svaka sezona osim 9. kombinira mitologiju (glavna radnja, teorije zavjere, vanzemaljci, ljudi iz sjene) i monster of the week (paranormalni događaji, čudovišta i svakakva čudesa). U prvoj sezoni je bilo uhodavanje uz sjajnu atmosferu. Gledatelji su mislili da će se serija samo baviti sa vanzemaljcima i teorijama urote, ali već nakon treće sezone i prve monster of the week epizode (Eugene Victor Tooms), vidjeli su da to nije tako. Svaka je izuzetna na svoj način. Pogotovo kad od druge sezone ubace humoristične epizode što je jedan od trademarka serije. Svaka sezona ima specijalnih epizoda zbog kojih žalim što neku od tih sezona nisam izabrao, ali mora se jedna. U trećoj sezoni izgleda da su svi kliknuli.

X-Files je serija koja je imala pisce kojima je to bio prvi veći posao, a željeli su se dokazati. Različite generacije pisaca su prošle kroz seriju: Howard Gordon (kasnije će raditi na Homelandu i 24), dvojac Glen Morgan i James Wong (kasnije radili na Space: Above and Beyond i Millennium) i napravili su jedne od najpoznatijih motw epizoda. Naravno, Chris Carter i njegova desna ruka Frank Spotnitz. I tu je široj publici poznati Vince Gilligan (kreator Breaking Bada i Better Call Saul). On je došao kao fan serije i to mu je bio prvi posao. On će raditi punih 6 godina i jedan je od onih koji je najviše zaslužan za najbolje motw epizode u 4., 5., i 6. sezoni. I kao šlag na torti tu je brat od Glena Morgana, a to je Darin Morgan. On je bio najveći zajebant među njima, ostao jako dugo na seriji iako je napisao samo četiri epizode. On je taj koji je donio humor seriji. Jedna epizoda u drugoj sezoni s kojom je sve počelo i onda je pružio tri remek djela u trećoj sezoni. War of the Coprophages, Clyde Bruckman's Final Repose i Jose Chung's 'From Outer Space'. Ove zadnje dvije epizode su mi i najbolje epizode neke serije. Dakle, dvije meni najbolje epizode u jednoj sezoni. Dobar argument za mene. Clyde Bruckman je epizoda koja najbolje isporučuje smijeh, dramu i emocije. Peter Boyle ostvario ulogu karijere i zasluženo odnio Emmy, a Darin Morgan dobio Emmy za najbolje napisanu epizodu godine. Jose Chung je nešto sasvim deseto. To je epizoda koju sam najviše puta pogledao. Parodira na satiričan način X-Files kao seriju. To je epizoda u Rashomon stilu kao i Bad Blood iz pete sezone. Darin Morgan je još glumio Flukemana (epizoda The Host iz druge sezone te Eddiea Van Blundhta u epizodi Small Potatoes iz četvrte sezone). Kasnije je i napisao nekoliko fantastičnih epizoda na drugoj Carterovoj seriji, Millennium. Najbolja vijest je ta da se on vraća za novu sezonu. Trenutno kao producent.

Znam da mnogi žele čuti o Vinceu. Pa Vince je u ovoj sezoni napisao remek djelo Pusher koji stavlja Muldera u nezgodnu poziciju. Poslije Deer Huntera, najbolji ruski rulet ikad viđen. Motw epizode treće sezone su sadržavale Sucubus, čudovište iz jezera, ubojica preko astralne projekcije, ubojica koji ispušta masne kiseline, ubojica koji može udariti sa gromom, ubojiti žohari, demonski gargoyle, religijska čuda, ubojita frekvencija itd. I onda dolazimo do mitologije. Nakon odličnog finala druge sezone, prve dvije epizode The Blessing Way i Paper Clip se bave sa Mulderom i njegovim otkrivenjem jedne bitne zavjere. Tu su i dvije najbolje akcijske epizode u seriji, Nisei i 731. Hibridi aliena i čovjeka, Mr. X i jedan superbrzi vlak. I onda su tu dvije najvažnije mitološke epizode. Piper Maru i Apocrypha gdje se po prvi puta u seriji pojavljuje black oil tkz. crno ulje. Mitologija X-Filesa ima mnogo od otmica, eksperimenata do pčela koje prenose virus, ali najbitnija i najbolja televizijska mitologija je black oil. Treba spomenut i Smoking Mana, dobio je još veću priču u ovoj sezoni. Njegove scene su uvijek posebno dobre i kao villaina ga nitko ikad neće nadmašiti. Na kraju, David Duchovny i Gillain Anderson kao Fox Mulder i Dana Scully. Njihovi razgovori, priče i povjerenje koje imaju u jedno drugo donosi ono nešto pri čemu su na vrhu. Ikone, kemija između njih je još velika i danas što se vidi iz različitih intervjua i najveća zasluga pripada njima što je serija tako daleko dogurala i utjecala natoliko puno stvari o kojima ću neki drugi put. Nikako ne smijem zaboraviti i cijeli sindikat u ovoj sezoni, kao i Kryceka i Bounty Huntera. I dakako Mark Snow koji je najzaslužniji za cijeli niz glazbenih podloga od one najpoznatije do malih, ali vrijednih. Isto se vraća za novu sezonu. Ovo je bilo najduže, ali oprostit ćete mi  ;D što reći na kraju osim "The Truth Is Out There".

Navigacija

[0] Lista Poruka

[*] Prethodna stranica

Idi na punu verziju